Bušenje Jadrana: Građani imaju pravo da znaju!

Dva dana pred uplovljavanje Eni Novatek seizmičkog broda za istraživanje ugljovodonika u našem podmorju, crnogorska javnost ćuti. Državne institucije zadužene za zaštitu životne sredine se ne oglašavaju, Institut za biologiju mora i Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju uključeni su u proces kao državne institucije i ne žele govoriti o potencijalnim posljedicama iz domena nauke, osim u načelu. Ribari pregovaraju o visini nadoknade za dobit koja će im biti ukraćena tokom sprovođenja istraživanja. Građani, kojima je uskraćena podrška medija, pokušavaju da pozovu na razum. Pokrenuta je Fejsbuk grupa SOS za Montenegro.

“U Crnoj Gori je u toku uništavanje rijeka i brojnih drugih prirodnih resursa. Zbog toga naš SOS nije samo za Jadran, već SOS za Montenegro”, objašnjava pokretač Fejsbuk grupe, Mirsad Kurgaš iz Bara. Crnogorska javnost nije upoznata sa potencijalnim rizicima, cijeli proces ustupanja podvodnih resursa prekriven je velom državne tajne.

U momentu kad Crna Gora, u kontekstu usklađivanja sa pravnom tekovinom EU, ima otvoreno Pregovaračko poglavlje 27 o ribarstvu, upravo su ribari mogli biti posljednja linija odbrane ekosistema Jadrana. Međutim, Udruženje privrednih ribolovaca, po riječima Mirsada Kurgaša, bitku vodi na drugom planu:

“Tom udruženju je naftna kompanija ponudila 130 hiljada eura na ime kompenzacije na izgubljenu dobit, odnosno za ono vrijeme koje oni neće moći da provedu na moru, 45 dana koliko će trajati istraživanja koja počinju 1.novembra. Meni je, prije svega, bilo čudno da su ribari prihvatili razgovor na tu temu. Međutim, kako sam informisan, oni su čak izašli sa ponudom, odnosno tražili su od naftne kompanije da im isplati 1.200.000 eura. Meni je to bio frapirajući podatak – da je neko u stanju da trguje sa nečim od čega živi, a pogotovo sa nečim što treba da ostane i budućim generacijama.”

U okviru kampanje SOS za Montenegro, grupa građana je pokrenula potpisivanje peticije za stavljanje moratorijuma na dalja istraživanja i eksploataciju ugljovodinika iz crnogorskog dijela Jadrana, koja je dostupna na FB stranici kampanje. Takođe, kako bi skrenuli pažnju građana na opasnost procesa u koji ulazimo, namjeravaju uskoro organizovati i protestni marš od Ulcinja do Herceg Novog.

Podsjećanja radi, Vlada Republike Hrvatske pokušala je po istom modelu, bez informisanja i konsultacije građana, da pristupi istom poslu. Međutim, nakon dvije godine sveobuhvatne kampanje nacionalnih i međunarodnih ekoloških organizacija, te uz podršku stručnjaka, uspjeli su izvršiti pritisak i primorati državu da odustane od svojih namjera. Nakon što su dobili sve informacije koje je država namjeravala od njih da sakrije, građani Hrvatske su, u procentu većem od 70 posto, rekli ne! Nisu pristali na industriju koja bi, što se dokazalo svugdje u svijetu, uništila ribarstvo, turizam, poljoprivredu i brojne druge djelatnosti od kojih živi priobalno područje te zemlje.

Uprava za ugljovodonike: U novembru 3D seizmička istraživanja nafte i gasa u podmorju

Tokom novembra će otpočeti 3D seizmička istraživanja nafte i gasa u podmorju, saopšteno je iz Uprave za ugljovodonike. Kompanija Širvoter sa svojim brodom “Polar empres“ će obaviti snimanje u podmorju.

“Seizmičkim istraživanjima biće obuhvaćena teritorija od 1.200 kilometara kvadratnih u dijelu blokova za koje je dobio koncesiju za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika konzorcijum Eni-Novatek. Krajnji cilj istraživanja je precizno definisanje lokacije istražne bušotine, čije će bušenje započeti krajem naredne ili početkom 2020. godine”, kazali su Pobjedi iz Uprave za ugljovodonike.

Predstavnici Uprave su naveli da su dosadašnja snimanja i ispitivanja pokazala da ima uslova za postojanje ugljovodonika u podmorju.

“Iako nam dosadašnje analize daju povod za optimizam, moramo sačekati sa konkretnim rezultatima koje će nam dati istražne bušotine da li postoje komercijalne rezerve ugljovodonika”, rekli su iz Uprave i dodali da će o proizvodnji moći da se govori nakon bušenja prve istražne bušotine, koja se može očekivati krajem 2019. ili početkom 2020. godine, u zavisnosti od dinamike obrade 3D seizmičkih podataka i pripremnih aktivnosti.

Kada je riječ o prihodima koje će Crna Gora da ima od eventualne eksploatacije ugljovodonika iz podmorja, udio države u tim prihodima definisan je Zakonom o istraživanju i proizvodnji ugljovodonika.

“Država će sav prihod od eksploatacije nafte ubirati kroz naknade za površinu, naknadu za proizvedenu naftu i gas i porez koji iznosi 54 odsto. U konačnom, procjena je da bi državi, u zavisnosti od obima eksploatacije, pripalo između 62 i 68 odsto ukupnog prihoda od tih aktivnosti”, poručeno je iz Uprave.

Radio Tivat, RTCG