Vlada Crne Gore je nedavno donijela odluku o odlaganju popisa stanovništva, domaćinstava i stanova za 30. novembar ove godine. Ove teme dotakli su se ranije naši sagovornici u serijalu “Srce je veliko”, gdje su Zabjelčani govorili o tome da su se, na popisu 2011. godine, oni i njihove porodice popisivali kao Zabjelčani, te izrazili žaljenje što su ipak svrstani pod “Ostalo”. Tim povodom, obratili smo se MONSTAT-u kako bi dobili više informacija o tome da li je moguće izjasniti se kao Zabjelčanin ili Zabjelčanka, odnosno da li će ti podaci biti objavljeni.
Svako lice ima pravo da se ne izjasni o nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, vjeri, maternjem jeziku i jeziku kojim lice uobičajeno govori, kao i o invaliditetu i vrsti invalidnosti i u tom slučaju popisivač upisuje odgovor “Ne želi da se izjasni”.
Sa druge strane, kod otvorenih pitanja kod kojih stoji prazna linija, kao što je pitanje nacionalnosti ili etničke pripadnosti, kako je redakciji portala Glas Zabjela potvrđeno iz MONSTAT-a, “svaki popisivač je u obavezi da upiše ono što ste izjavili”. Međutim, to ne mora da znači da će ukupni podaci o toj nacionalnosti biti i objavljeni u okviru detaljnih rezultata popisa.
Brojka možda neće biti objavljena
Na prošlom popisu, sprovedenom 2011. godine, podaci o nacionalnoj pripadnosti objavljeni su za nacionalnosti koje su obuhvatile više od stotinu stanovnika (npr. Turci, 104), dok su ostale (ukupno obuhvatajući više od tri hiljade stanovnika) svrstane pod “Ostalo”.
Redakcija portala Glas Zabjela dobila je od MONSTAT-a odgovor da iako je na prošlom popisu najdetaljnija objava predstavila sve odgovore sa frekvencijom većom od 100, još uvijek ne znaju koja će frekvencija (ukupni broj popisanih pod jednom nacionalnošću) biti dovoljno velika za objavu, već če to biti odlučeno nakon analize svih podataka.
Kako su redakciji portala Glas Zabjela kazali iz MONSTAT-a – “Što se tiče objave podataka, ukoliko je pojava dovoljno velika, biće i objavljena”. Ipak, ostaje nejasno i još uvijek nepoznato na osnovu čega se odlučuje koja frekvencija će biti donja granica i zašto to nije unaprijed definisano.
To znači da čak i ako Zabjelčana bude više od 100, MONSTAT se, naizgled proizvoljno, može odlučiti za veću minimalnu frekvenciju vrijednu objavljivanja, te zbog toga nije poznato koja brojka će biti “dovoljna” da bi bila objavljena.
Zabjelska pripadnost
Ovo pitanje na popisu je samo po sebi postavljeno problematično. Tražeći “nacionalnu, odnosno etničku pripadnost” ta dva različita pojma se izjednačavaju. Kako je 2018. godine sociolog Željko Josić napisao u naučno-stručnom časopisu “Svarog”, prema britanskom sociologu Entoni Smitu, etničke zajednice su imenovane ljudske populacije sa zajedničkim mitovima o precima, istorijama i kulturama, koje su vezane za specifičnu teritoriju i imaju osjećaj solidarnosti. Takođe, središnje mjesto zauzimaju mitovi, sjećanja, vrijednosti, tradicija i simboli.
Neke od ovih uslova svakako ispunjava i Republika Zabjelo. Pored svojih simbola, ideja “republike” nosi i zajedničke vrijednosti, osjećaj solidarnosti i mnogo sjećanja na istoriju ove ideje. Uz sve to, nema specifičnije teritorije od Zabjela.
Pitanje jezika još jedno je od otvorenih pitanja koje se, pomalo nelogično i za naše prostore specifično, određuje subjekivno. Kako je nedavno objavio portal Kombinat u tekstu Naziv jezika kao crnogorski Gordijev čvor (I dio) – “Razgraničenje četiri jezika u Crnoj Gori – crnogorskog, srpskog, bosanskog i hrvatskog – dovedeno je do nivoa paradoksa kojem bi se poklonio i sam Zenon: niko ne zna na kojem jeziku je napisano ono što čita na jeziku kojim govori!”.
Više o popisu
Uz pomoć pravnog savjetnika i odnedavno Zabjelčanina, Ognjena Mirkovića, malo detaljnije smo se upoznali i sa zvaničnim propisima koji okružuju popis.
Zakon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova jasno propisuje da podatke o licima, domaćinstvima, stanovima i drugim nastanjenim prostorijama prikupljaju popisivači neposredno od lica ili člana domaćinstva kojem to lice pripada i to metodom intervjua.
S tim u vezi, svako je dužan da se potpuno i tačno izjašnjava o pitanjima koja popisivač postavi, te se davanjem lažnih ili nepotpunih podataka ulazi u zonu prekršajne odgovornosti, koja je kažnjiva novčanim kaznama od 100 do 500 eura. Da bi se utvrdila tačnost unesenih podataka, popisivač može tražiti od lica koje se obuhvata popisom na uvid javnu ispravu na osnovu koje je moguće utvrditi identitet lica i navedene podatke.
To se međutim odnosi na objektivne informacije (datum rođenja, ime i prezime, mjesto boravka…) i ne može se primijeniti na subjektivne informacije (nacionalnost, vjera, maternji jezik).
Individualne podatke i upitnike za popis, sa identifikatorom, Uprava za statistiku ne može ustupati drugim fizičkim i pravnim licima.
Na popisu stanovništva u Crnoj Gori za 2023. godinu, biće evidentiran značajan demografski profil zemlje. Prema dostupnim podacima, stanovništvo Crne Gore broji oko 620.000 ljudi, a veći gradovi kao što su Podgorica, Nikšić i Bar nastavljaju rasti i koncentrirati stanovništvo. S tim u vezi, primjetan je trend smanjenja broja stanovnika u ruralnim područjima, što dodatno ukazuje na kontinuiranu urbanizaciju zemlje. Uz to, Crna Gora je i dalje multietnička zemlja, s dominantnom crnogorskom, srpskom i bošnjačkom populacijom. Ovaj popis stanovništva pruža važne podatke za planiranje razvoja, politike i resursa u narednim godinama.
Ovim popisom će se obuhvatiti crnogorski državljani koji imaju prebivalište ili boravište u Crnoj Gori (bez obzira na to da li su prisutni u mjestu stanovanja ili privremeno borave u drugom mjestu u Crnoj Gori ili u drugoj državi), stranci koji imaju odobren stalni ili privremeni boravak u Crnoj Gori i stranci koji imaju mjesto boravka u Crnoj Gori, odnosno domaćinstva, stanove i druge nastanjene prostorije.
O licima koja se obuhvataju popisom prikupiće se podaci o:
-imenu i prezimenu; polu;
-datumu rođenja i jedinstvenom matičnom broj lica;
-mjestu i državi rođenja;
-mjestu stalnog stanovanja majke u vrijeme kada je lice rođeno;
-boravku lica u drugoj državi;
-datumu (godina i mjesec) odlaska u drugu državu i nazivu države;
-namjeravanoj dužini boravka u drugoj državi;
-mjestu iz kojeg se lice doselilo;
-godini i mjesecu doseljenja;
– razlozima odsutnosti lica iz Crne Gore;
– državi iz koje se lice doselilo;
-godini, mjesecu i razlozima posljednjeg doseljenja, odnosno povratka u Crnu Goru;
-namjeravanoj dužini boravka u Crnoj Gori;
-bračnom statusu, odnosno vanbračnoj zajednici, životnom partnerstvu lica istog pola;
– broju živorođene djece;
-državljanstvu;
-nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti;
-vjeri;
– maternjem jeziku;
– jeziku kojim lice uobičajeno govori;
-stranim jezicima kojima se lice služi;
-nivou školske spreme, odnosno stečenog obrazovanja;
-poznavanju rada na računaru;
-statusu ekonomske aktivnosti (zaposleno, odnosno nezaposleno);
-razlogu neaktivnosti (dijete, student, domaćica, lice sa prihodima od imovine, penzioner i drugi razlozi zbog kojih lice nije aktivno);
-zanimanju; djelatnosti u kojoj je lice zaposleno, odnosno bilo zaposleno;
– angažmanu lica;
-državi i mjestu u kojoj je lice zaposleno;
-funkcionalnoj sposobnosti lica za obavljanje svakodnevnih aktivnosti;
-mjestu uobičajenog boravka, prethodnom mjestu uobičajenog boravka i datumu (godina i mjesec) dolaska u sadašnje mjesto boravka, invaliditetu i vrsti invalidnosti (senzorna, motorička, psiho-socijalna).
M.V.