Izvještaj sa prvog “Zabjelskog parlamenta”

Izvještaj sa prvog

Prvi “Zabjelski parlament” juče je okupio oko 20 Zabjelčana i Zabjelčanki koji su imali priliku da razgovaraju sa odbornicima Skupštine Glavnog grada o problemima sa kojima se suočavaju u svom naselju. Učesnici “Zabjelskog parlamenta” bili su odbornici Nađa Ljiljanić, Dragutin Vučinić, Ljiljana Maraš i Biljana Ćulafić koja je uzela učešće na mjesto Budimira Mugoše koji je bio spriječen da učestvuje.

Od ulica, parkova, škola, pa sve do Detaljnih urbanističkih planova, na pitanja građana su, pored odbornika, odgovarali i v.d. direktora Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice Dragan Senić i v.d. direktora Čistoće Denis Hot, a prisutan je bio i v.d. direktora Zelenila Petar Krivokapić.

Odbornica u Skupštini Glavnog grada Nađa Ljiljanić, koja živi na Zabjelu, kazala je kako je Zabjelski parlament odlična poruka za sva naselja, te da misli da bi ovo trebalo da zaživi u ovom formatu, i da na neki način zamijeni nefunkcionalne mjesne zajednice.

Izvještaj sa prvog "Zabjelskog parlamenta"

Putevi i saobraćajnice saniraće se uskoro

Putevi i ulice na Zabjelu predstavljaju jedan od najvećih problema, kako ljeti zbog gužve, tako i zimi zbog poplava. Prisutni su prije svega upoznati sa projektom bulevara Vojislavljevića koji je završen, i za koji se čeka momenat kada će početi da se gradi.

“U pitanju je nekih 17 700 metara kvadratnih koji se moraju preuzeti iz privatnog vlasništva, da bi se taj bulevar mogao uraditi. Dužina budućeg bulevara je 3 100 metara, projektantska cijena je nekih 700 000 eura. To ćemo raditi zajedno sa Upravom za saobraćaj. Taj bulevar je jedna od kapitalih saobraćajnica našeg grada, jer tu prolazi međunarodni put M18”, objasnio je v.d. direktora Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice, Dragan Senić.

Senić je dodao da se upravo „pakuje“ projekat drugog nikšićkog mosta i kružnog toka Cetinje – Nikšić, te da je stručno mišljenje da je taj kružni tok najprometniji u Crnoj Gori.

“Za sve što radimo moramo se pridržavati prakse Evropske unije, pa su i ovi projekti morali biti rađeni po eurokodovima. Radovi na bulevaru Vojislavljevića će se izvoditi fazno, od semafora do semafora da bi se saobraćaj mogao preusmjeriti na Ulicu 27. marta i kasnije preko Ulice 8. marta”, pojasnio je Senić.

U toku je izrada Prostornog plana Crne Gore i kada se izgradi taj glavni, krovni dokument prostornog planiranja prelazi se na Prostorno urbanistički plan Podgorice. Prema riječima odbornika Dragutina Vučinića, tu Zabjelo ima šansu – tu građani sa svojim dopisima treba da skrenu pažnju ljudima koji će crtati njihovu budućnost.

Zabjelo, po njegovom mišljenju, bi trebalo da traži da se međunarodni put M18 hitno izmjesti južnije. Kako kaže, za to će biti šanse kada se druge obilaznice oko puta srede, pa bi najidealnije rješenje bio podvožnjak koji bi prepolovio gužvu koja se pravi u toku ljeta.

Zabjelčanin Slobodan Starčević istakao je kako renoviranje Ulice Jovana Joza Vukčevića svake godine ulazi u budžet za uređivanje, međutim bez rezultata.

“Više od pola godine se čeka na to, ulica plavi kad su kiše, baš smo u nezgodnoj situaciji, kao da smo na selu, a ne u gradu. Kad će se početi sa tim radom, to je nepunih 300 metara da se sredi? U tom dijelu Zabjela takođe nemamo dobru struju, obraćali smo se CEDISU ali nam niko nije pomogao”, iznio je Stračević.

Senić mu je odgovorio da će vidjeti u kojoj je fazi, te da će takođe preduzeti korake da vide imaju li projekat prije nego što se riješi imovinsko pravo. Takođe je naglasio da će uraditi projekat ako ga nema, jer što se ranije krene sa radom, brže će i inicijative biti realizovane.

“U ovom trenutku ne znam, ali ću vam odgovoriti. Ako se bude radila ulica,onda će se raditi kompletna rekonstrukcija”, rekao je Senić i dodao da bi to podrazumijevalo i rješavanje problema sa strujom, u kom slučaju se građani ne bi morali obraćati CEDIS-u.

Zorica Đurović zahtijevala je da se u ulicama Ilije Plamenca i 27. marta, između zgrada naprave ležeći policajci zbog djece, kao i da šahte u ulici Branka Miljkovića nisu pravilno postavljene, što je i davno obećano stanarima tog dijela Zabjela.

Odbornica Ljiljana Maraš, rođena Zabjelčanka, obavijestila je prisutne da je gospodin Raičević Milan uputio svim odbornicima apel da se zalažu kod Sekreterijata za saobraćaj da raskrsnice na Zabjelu budu opremljene signalizacijom i semaforima čim za to bude bilo mogućnosti. Dodala je da su svi građani zamoljeni od strane direktora Komunalne policije da reaguju na vandalizam u parkovima, te da ih pozovu ako primjete da ih neko uništava.

Ivan Koprivica istakao je kako je u dijelu Lamela kod stare plinare ulica u lošem stanju, te da su se obraćali Putevima, ali upali u administrativni vrtlog. Nisu bili zadovoljni odgovorom koji su dobili, a odbornica Ljiljana Maraš najavila je kako će nakon završetka radova na Piperima ekipa krenuti na tu ulicu. Tvrdi da će stručnjaci naći najbolje rješenje, a ulica će definitivno uskoro biti renovirana.

Jedan od Zabjelčana koji je prisustvovao sastanku, Božidar Krunić, naglasio je kako je za ulicu Miladina Popovića godinama obećavano da će biti proširena, te i pitao kada se može očekivati da to obećanje bude ispunjeno.

Senić je takođe najavio da će 15. juna biti završen projekat podvožnjaka u Zelenici.

“To je, nadam se, saobraćajnica koja će spasiti mnoge ljudske živote. Urađen je prvi dio podvožnjaka gdje je Ribnica Comerc, to je u M2 koji ide ka primorju, tako da ćemo napraviti još jedan sličan”, najavio je.

Ljiljanić, koja i živi u tom dijelu grada, napomenula je da je riječ o podvožnjaku koji vodi do Zete, te da je jedan dio zaobilaznice riješen, ali je ljudi iz drugog dijela naselja ne koriste jer im nije blizu.

Izvještaj sa prvog "Zabjelskog parlamenta"

Zabjelu i dalje nedostaje škola

Odbornica Nađa Ljiljanić priznala je da je posebno vezana za Zabjelo jer joj djeca ovdje uče, odrastaju i žive. Naglasila je da je jedna od inicijativa koje se tiču Zabjela uređenje dvorišta, te tim putem apeluje i da se urede vrtići u Podgorici, kao što je skoro urađeno sa mobilijarom u Poletarcu, jer postoji veliki problem prije svega sa kapacitetima vrtića.

“Mogu odgovorno da tvrdim da Zabjelu fali osnovna škola. Nakon dugog perioda uz pomoć svih nadležnih službi, napraviće se paviljon na Zabjelu koji će osloboditi kapacitet Osnovne škole „Oktoih“ i rasteretiti je u nekom doglednom periodu. Apelujem na nadležne organe da se osnovna škola mora napraviti, bez obzira na paviljon koji je već papirološki uređen. Vi znate svi da ovdje imamo dvije škole, a da je veliki priliv stanovništva i ima mnogo djece. Smatram da djeca Zabjela zaslužuju podjednako iste uslove kao djeca Podgorice i Crne Gore”, rekla je Ljiljanić.

Prisutni na sastanku su takođe iznijeli brigu povodom manjka vrtića i škola koje stoje samo na papiru zadnjih 15 godina, te izrazili zabrinutost da će se sa Zabjelom desiti isto što i sa City kvartom, da na kraju neće imati gdje da se izgradi.

Zabjelčanin Božidar Krunić pitao je šta će se desiti sa dijelom nekadašnjih “Tarinih garaža”, jer je čuo da se tu planira stambeni kompleks, a po njegovom mišljenju, tu bi mogla biti Osnovna škola. Zabrinutost i potrebu za barem još jednom Osnovnom školom izrazili su i ostali prisutni, a kratko se diskutovalo i o dvijema do sada spomenutim lokacijama, u blizini bivšeg Titeksa i kod tzv stanice “zadnje nule”.

“Podgorici nedostaje šest škola po nekoj mojoj procjeni, procedura je jako spora i radi se po neadekvatnim uslovima. Možemo da insistiramo da se otvore škole koje su planirane, da ćemo se pomjeriti sa mrtve tačke”, navela je Ljiljanić.

Sugrađanka Zorica Đurović iznijela je i brigu izazvanu antenama Mtela, koje su 50 metara od OŠ “Vuk Karadžić”. Prema njenom mišljenju, po zakonu ne smiju biti tu, jer je veliko zračenje za djecu ali i za stanare okolnih zgrada. Zamolila je odbornike da to ispitataju da li je to štetno, da ljudi ne bi stradali, nakon čega je konstatovano da odbornici ne raspolažu stručnim znanjem da bi donosili te zaključke, ali bi svakako u najmanju ruku trebalo provjeriti zakonske propise.

Raspisivanje idejnog rješenja za Dajbabsko brdo

Ljiljanić je kazala kako je skoro predata još jedna inicijativa Glavnom gradu koja se tiče Zabjela, a u pitanju je raspisivanje idejnog rješenja za Dajbabsko brdo. Smatra da tu treba da se naprave uslovi za svu djecu i da to idejno rješenje treba što prije da se napravi.

Vučinić je dodao da je zamisao da Dajbabsko brdo, za par godina, postane još jedna pluća grada, što će se postići ozelenjavanjem. Na to se nadovezao i Senić sa informacijom da je tender za šetalište na brdu Ljubović završen, i da su se javila dva ponuđača.

Dragutin Vučinić kazao je kako je Zabjelo veliko naselje, a mimo Ljubovića, Dajbabske gore i dva parka, nema nijedan više uređen park.

“To je greota za Zabjelo koje nosi, možemo reći, trećinu grada. Po meni je Zabjelo uvijek bilo avangarda i zbog toga svi mi ostali imao senzibilitet prema Zabjelčanima”, podijelio je sa prisutnima.

Građani su se takođe požalili kako se određene lokacije ne kose, na šta je odgovoreno da je problem još uvijek u privatnim parcelama, naročito u okolini nedovršenog parka u ulici 27. marta, obaveza vlasnika Pavićevića je da to pokosi, ali će ekipe Zelenila to da urade ako ne bude on to uradio do ponedeljka. S obzirom na to postoje skupštine stanara konstatovano je da bi mogli da se dogovore da iz svojih sredstava izdvoje da se ta površina uredi. (U međuvremenu, kako Glas Zabjela nezvanično saznaje, Pavićević je već danas započeo košenje zarasle površine).

DUP-ovi gorući problem, treba upirati sa svih strana

Građane je posebno zanimalo šta će se desiti sa starim Detaljnim urbanističkim planovima koji su i napravili urbanistički haos koji imamo danas, kao i da li trenutno imamo mogućnost da nešto promijenimo.

Zabjelčani su napomenuli kako je DUP Zabjelo 9 završen, da se gradi već godinama ali da ne znaju je li iko iz parlamenta došao da ga vidi.

“Napravljena je ulica do zgrada koje sad ne postoje, a zgrade koje su već godinama tu nemaju prilaz niti parking mjesta. To su zgrade investitora Šofranac, ta firma je u stečaju, a u njima živi oko 100 porodica. Imamo jezero svake zime, svako ljeto gomilu komaraca. Vjerovatno nisu plaćene komunalije”, iznijela je jedna od prisutnih.

Senić je kazao kako, ako se ne rješavaju komunalni problemi, to je najčešće zbog imovine. Priznao je da ne može zapamtiti problem svake ulice, ali da je raspoložen da se javi u što kraćem roku sa informacijama i predlozima rješenja. A što se tiče samog DUP-a Zabjelo 9, aktivnosti su preuzete i obećali su da neće ostaviti da stvari budu onakve kakve su sad.

“Zabjelo 7 ima jedan od najstarijih prostornih planova, čak iz 80-ih. Taj prostorni plan je zastario, ne odgovara modernim standardima i mora da se mijenja. Sami znate koliko je novih zgrada na Ljuboviću, mi to uvijek zovemo betonizacijom, uništen je park koji je trebao da bude tri puta veći”, kazao je Dragutin.

Govorilo se i o nedavno vaskrsnutom DUP-u Zabjelo-Ljubović kao i o neizjašnjavanju resornog ministarstva po ovom pitanju. Međutim, nadležnost nad urbanističkim planovima nije više na lokalnoj samoupravi već na ministarstvu, pa je uticaj odbornika upitan.

Ljiljanić je najavila da je u planu da se izgrade nadzemne garaže na Zabjelu koje će biti montažnog karaktera, kao i da će se uraditi studijska analiza da li pokrenuti iznajmljivanje bicikala od Glavnog grada.

Nefunkcionalnost mjesnih zajednica i čistoća Zabjela

Pored pohvala koje je Glas Zabjela primio za održani “Zabjelski parlament”, ne može se isključiti potreba Zabjela, ali i svih ostalih podgoričkih naselja, za mjesnom zajednicom koja će imati jasnu strukturu, funkciju i administrativne granice. Međutim, dio odgovornosti pada i na građane koji se ne odazivaju na pozive za učešće u javnim raspravama.

Upravo je sugrađanin Miodrag Bato Radunović istakao kako se ne zna koje su to administrativne granice mjesne zajednice Zabjelo, te da se dosta stvari promijenilo od kako je i on sam radio u mjesnoj zajednici Zabjelo 15 godina.

Radunović tvrdi da Glavni grad obmanjuje Zabjelčane posljednjih 40 godina, te da u zadnjih 30 godina do sada nije vidio ko predstavlja Zabjelčane u Skupštini Glavnog grada. U tezama je iznio sve one probleme na Zabjelu koje su i njegove komšije i sugrađani istakli, ali i dodao one koji do sada nisu iznešeni. Njegovi zahtjevi najviše su se odnosili na uređenje parkova i brda u šetališta i mjesto za rekreaciju, da se uvede komunalni red kod firme Panonka, kod škola na Zabjelu, jer komunalna i saobraćajna policija, kako kaže, ne radi svoj posao na Zabjelu.

“Ako pogledate između Ulice Radosava Burića i Ulice kralja Nikole koliko su ljudi zauzeli prostora, i to opštinske zemlje. Znate li što rade? Sade krtolu, gaje voće i povrće, a vi drugovi parkitajte auta na ulice i trotoare. Garantujem da ima uzurpirano na te dvije lokacije 10 000 kvadratnih metara, sto posto, ako ne i više. A mi se pitamo gdje ćemo raditi trotoare i ima li mjesta. Ima mjesta, no se treba narod poćerat'”, naglasio je.

“Za godinu i nešto mjesne zajednice ne funkcionišu kako treba. Tri mjeseca se čeka odluka o mjesnoj zajednici. Bitno je da se čuje Glas Zabjela da bi se ta odluka donijela. Postoji radna grupa koja se sastala dva puta za godinu dana, i moramo reći da neke stvari poput te, nisu u redu i moraju da se poprave. Glas Zabjela moram da pohvalim i zbog ovoga večeras, sigurna sam da će apelovati na građane da učestvuju u javnim raspravama u mjesnim zajednicama”, poručila je Ljiljanić.

Odbornica Ljiljana Maraš je u ime građana uputila pitanje v.d. direktoru Čistoće Denisu Hotu, gdje je istakla da stanari Ulice 27. marta nisu zadovoljni uslugama preduzeća. Hot je istakao da u tom dijelu naselja, kod zgrade Splićanke i Zabjelske vektre, često imaju probleme sa lošim navikama građana, ali i sa preduzetnicima koji nijesu svjesni svojih obaveza. Pojasnio je da sakupljanje otpada sa privatnih zemljišta nije u njihovoj nadležnosti, te da je samim tim odgovornost vlasnika da ih očiste. Takođe, požalio se kako upravo kod zgrade Splićanke stanari često bacaju velike kese smeća u male kante, jer im je “teško da prošetaju 10 metara do kontejnera”.

Nakon svih problema i tema kojima se raspravljalo na prvom “Zabjelskom parlamentu”, možemo izvući zaključak da volje za saradnju građana i njihovih predstavnika u Skupštini Glavnog grada definitivno ima, te da će ovo biti samo prvi korak ka brojnim inicijativama za bolje Zabjelo.

U ovoj kratkoj izvještajnoj formi svakako da nema prostora da se pomenu svi detalji diskusije na “Zabjelskom parlamentu”, stoga pozivamo sve zainteresovane da snimak održanog sastanka pogledaju na Fejsbuk stranici Glas Zabjela klikom ovdje ili u nastavku teksta.

Expergo podcast glas zabjela
Prethodni članakOve godine bez festivala na Zabjelu
Sledeći članakVeče posvećeno Stanislavu Nikičeviću u ponedjeljak 17. juna u KIC-u