Proteklih par mjeseci na društvenoj mreži Instagram pojavio se veliki broj novih profila namijenjenh širenju uvreda, tračeva i prozivki, za koje je izvjesno da pripadaju učenicima zabjelskih pa i drugih osnovnih škola širom Podgorice.
Osnovci putem tih profila šalju razne uvrede i tračeve na račun svojih vršnjaka a ti profili ih anonimno objavljuju.
Ove aktivnosti se svrstavaju pod termin digitalno vršnjačko nasilje odnosno cyberbullying. Šta tačno ti termini znače objašnjava Bojana Terzić, psihološkinja – “Digitalno nasilje je korišćenje digitalne tehnologije (interneta i mobilne tehnologije) sa ciljem da se druga osoba povrijedi, uznemiri, ponizi ili da joj se nanese šteta. Ovaj vid nasilja najčešći je među vršnjacima u osnovnoj ili srednjoj školi.“
Ove vrste profila nisu nova pojava ali nedavno je uočen porast u popularnosti istih. Đaci do ovih profila dolaze lako. Samo kucanjem termina “tračevi” u pretragu dobijate dva profila vezana za OŠ “Oktoih” i tri vezana za Zabjelo.
“Po saznanju da ovi profili postoje, još u prvom polugodištu, podnijeli smo prijavu putem platforme CIRT.me, međutim dobili smo odgovor da se oni ne bave ovom problematikom, te da se direktno obratimo Instagramu” – naveli su iz uprave OŠ Oktoih.
Osim društvene mreže Instagram, još jedna alatka za digitalno nasilje su Viber grupe učenika. U nekim slučajevima se u tim grupama učenici udružuju jedni protiv drugih. Jedan od tih primjera je bilo i objavljivanje ankete u grupi, u kojoj svi članovi grupe mogu da učestvuju, na temu da li je imenovani učenik homoseksualac.
Kako uočiti žrtve nasilja?
Kako djeca reaguju na vršnjačko nasilje nabraja Terzić – “Određene promjene u ponašanju kod djeteta mogu biti znak da je ono meta vršnjačkog nasilja na internetu. Postaju povučena, neraspoložena, odbijaju da se druže sa drugom djecom. Često se dešava da ne žele da razgovaraju o problemu koji imaju. Ono što bih preporučila mlađim generacijama jeste da se odnose prema drugima s poštovanjem, da budu svjesni tragova koje ostavljaju u digitalnom svijetu, da obrate pažnju na jezik koji koriste na internetu.”
I kada se digitalno nasilje uoči na vrijeme, postoji problem sa nadležnošću institucija objasnili su iz Udruženja Roditelji.
“Kada se tako nešto desi mi nemamo kvalitetno sistemsko rješenje i odgovor institucija. Tu se sva priča svodi na to da se ode u policiju i prijavi se, a onda se konstatuje da se nema kapaciteta da se otkrije ko stoji iza takvog ponašanja. Čak se i neka djela, koja su vrlo očigledno digitalno nasilje i zlostavljanje, ne prepoznaju kao takva. Onda se desi i da se roditelji obeshrabre da se time bave na taj način.” – kazala je Kristina Mihailović.
Ovi profili najčešće nastaju u septembru, kada škola započne, i prestaju sa objavama sredinom maja, kada polumaturanti napuštaju klupe. Samim tim, očigledno je da te profile u većini slučajeva vode polumaturanti ili stariji učenici te da iz generacije u generaciju nastaju novi profili.
“Kako bi izbjegli pojavu digitalnog nasilja potrebno je da se, osim đaka, i nastavnici pridržavaju određenih pravila kao što su: konstantni razgovori o tome koji su sajtovi prikladni za njihov uzrast, da koriste svaku priliku da roditelji obrate pažnju na to šta njihova djeca rade dok su na internetu. Takođe razgovor sa đacima na temu šta oni sve podrazumijevaju pod digitalnim nasiljem, jer vrlo je važno da kroz određena predavanja i edukacije nauče koje su sve opasnosti na internetu i da se svaki vid digitalnog nasilja kažnjava i da snose posljedice svi koji kreiraju i dijele neprimjeran sadržaj” – navodi psihološkinja Bojana Terzić.
Značaj prevencije
Digitalno vršnjačko nasilje je pojava modernog društva na čijoj prevenciji moramo raditi zajedno ako ne želimo da dođe do najgorih ishoda. Kada društvo ne uspostavi jasne sisteme zaštite, dovodimo i same živote djece u rizik. Čak i u Sjedinjenim američkim državama imamo primjer dvanaestogodišnje djevojčice koja je zbog cyberbullying-a izvršila samoubistvo. Istraživanje koje je sproveo Journal of Health Economics navodi da digitalno nasilje povećava broj pokušanih samoubistava za čak 8.7%.
“Mi kao roditelji moramo djeci, kako u svemu tako i u ovome, biti primjeri. Jesu oni napredniji u znanjima o tehnologiji ali je ovo domen vaspitanja i poštovanja, prevashodno. S druge strane, moramo da pratimo ponašanje naše djece, ne da ih špijuniramo, nego da znamo šta gledaju, prate, kako se odnose prema drugima. Zabranama i potpunim isključenjima iz online svijeta ništa nećemo riješiti, već možda i napraviti gore, ali primjerima i komunikacijom i vrlo jasnim granicama barem do određenog uzrasta, moramo uticati na dijete da donosi ispravne odluke i ponaša se tako da poštuje duge oko sebe.” – kazala je Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.
Kako su kazali iz Osnovne škole “Oktoih”, sama škola ima Tim za prevenciju i zaštitu djece od nasilja koji se bavi svim pitanjima vezanim za pojavu nasilja bilo koje vrste. Pored toga, Uputstva podjele odgovornosti i postupanje u cilju prevencije i u slučajevima pojave nasilja i vandalizma jasno navode korake postupanja u slučajevima nasilja.
“U školi se kontinuirano realizuju aktivnosti po pitanju vršnjačkog nasilja, a nakon pojave ovakvih sadržaja intezivirane su aktivnosti s akcentom na digitalno nasilje. S obzirom na učestalost ovakvih situacija planiranjem godišnjeg rada škole za narednu školsku godinu, ove teme će biti prioritet kroz aktivnosti različitih školskih timova.” – zaključili su iz škole.
