Drugi Zabjelski parlament održan je u Omladinskom kulturnom centru Zabjelo, gdje su građani imali priliku da sa stručnim i nadležnim licima diskutuju na temu saobraćaja, te istaknu probleme sa kojima se svakodnevno suočavaju i predlože njihova rješenja.
Diskusija je bila podijeljena u četiri dijela: u prvom se govorilo o nepropisnom parkiranju, drugi dio se bavio saobraćajnom infrastrukturom i gradskim prevozom, treći saobraćajnom nekulturom a četvrti konkretnim lokacijama na Zabjelu koje su prikazane projekcijom i prokomentarisane zajedno sa publikom.
U diskusiji su učestvovali direktor Uprave za inspekcijske poslove Branko Kovačević, sekretar Sekretarijata za saobraćaj Ninoslav Kaluđerović, profesor Mašinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore doc dr. Boško Matović i programski direktor Nevladinog udruženja Biciklo.me Stefan Bulatović.
Tokom predstavljanja, Bulatović je istakao da je tema vrlo važna, možda i najvažnija kada govorimo o Podgorici, te da je stanje u saobraćaju prilično loše i haotično kao i da za to postoji niz razloga. Samo neki od njih, naveo je, tiču se ogromnog broja automobila u gradu, nepropisnog parkiranja, nedostatka adekvatne pješačke i biciklističke infrastrukture, odnosno nedostatka adekvatnog javnog prevoza.
“Naravno tu je i prostorno planiranje koje je zaista katastrofalno. Posebno ovdje na Zabjelu imamo DUP Zabjelo-Ljubović koji je, zaista, jedan od najgorih planova uopšte u Crnoj Gori, a možda i šire”, naveo je, te naglasio da je stanje sa kojim se suočavamo došlo na naplatu kroz decenije.
Direktor Uprave za inspekcijske poslove Branko Kovačević objasnio je nadležnosti Uprave na čijem se čelu nalazi, te kazao da su problemi u saobraćaju sa kojima se Zabjelo suočava uobičajeni nedostaci, koji su prisutni i u drugim djelovima grada.
„Prije svega, nedostaju parking mjesta, ali evo, nova uprava Glavnog grada se trudi da to u najskorije vrijeme promijeni. Krenula je i ona prethodna da obezbjeđuje nova parking mjesta, mislim da je sad nova uprava odlučnija i da će biti efikasnija“, rekao je.
Kako je kazao, već se radi na par ozbiljnih projekata sa izgradnjom nedostajućih parking mjesta. Istakao je da upotrebom pauk vozila pokušavaju da koliko god je moguće poboljšaju sliku grada, ali da se njihovo djelovanje zbog velikog broja nepropisno parkiranih vozila ni ne primjećuje.
„Tu želim da naglasim da na nivou glavnog grada u toku jednog dana mi prevezemo otprilike od 60 do 70 nepropisno parkiranih vozila. S obzirom na to da u svakom trenutku, u svakom danu, imamo i na hiljade nepropisno parkiranih vozila, tako se naš učinak ne vidi“, naglasio je Kovačević.
Sekretar sekretarijata sa saobraćaj Ninoslav Kaluđerović izrazio je zadovoljstvo povodom stvari koje su urađene u zadnjih godinu dana. Smatra da trenutno stanje u saobraćaju nije toliko haotično kako se obično govori.
„Jako je bitno napomenuti da situacija u dijelu infrastrukture i svega onoga što je neophodno da bi Podgorica kao grad, a i Zabjelo kao dio cjeline Podgorice, trebala da ima jeste nešto što se zove poslovi koji su nekada davno početi i došli su do pola. I pošto su ovdje vrlo stručni i obrazovani ljudi iz dijela saobraćaja i neko ko prati ovo, sami ste svjesti da je najteže početi posao koji kad dođete do pola morate da se vratite nazad“, objasnio je Kaluđerović.
Profesor Mašinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore Boško Matović objasnio je kakav doprinos Mašinski fakultet donosi i može donijeti kada su u pitanju saobraćajni problemi i izazovi. Istakao je da u okviru Mašinskog fakulteta postoji studijski program „Drumski saobraćaj“ gdje obrazuju diplomirane inženjere saobraćaja i trude se da se da u ambijentu koji nije možda toliko povoljan sa nekog istorijskog aspekta, kroz dodatne napore i modernizuju.
S druge strane, naveo je da učestvuju u brojnim projektima kako nacionalnim tako i međunarodnim. Kao najvažniji je istakao naučni doprinos gdje se kroz različita naučna istraživanja trude da pronađu argumente i na objektivan način doprinesu rješavanju ovih problema u Crnoj Gori.
„Ja bih istakao tri ključna problema koje smo svi prepoznali. Na prvom mjestu bi stavio problem bezbjednosti saobraćaja. Mi možda nedovoljno pričamo o ovom problemu, ali od svih ovih problema, problem bezbjednosti saobraćaja, čini se, najviše trenutno opterećuje i negdje je povezan sa ovim o čemu danas pričamo, a odnosi se i na saobraćaju infrastrukturu i na ponašanje učesnika u saobraćaju“, kazao je Matović. Kao dva druga problema naveo je saobraćajne gužve i zaštitu životne sredine.
Nepropisno parkiranje i izmjene Zakona o bezbjednosti saobraćaja (ZOBS)
Kovačević je objasnio da je komunalna policija poseban organ, te da imaju nadležnosti koje su različite od nadležnosti Uprave za inspekcijske poslove, ali i da postoje one u kojima se preklapaju.
Istakao je da je nadležnost sankcionisanja i kažnjavanja nepropisno parkiranih vozila trenutno u nadležnosti saobraćajne policije, a da je obaveza Uprave za inspekcijske poslove da nepropisno parkirana vozila prevezu do njihovog parkinga, i sankcionišu samo ta vozila. Međutim, Kovačević je istakao važnost promjene takve prakse, te da će novim predlogom izmjena ZOBS-a, tu mogućnost imati da radi Komunalna policija. Tako da će pauk uskoro biti u parking servisu, a samo kažnjavanje će raditi komunalna policija. Osim toga, saopštio je i da će kaznena politika biti znatno strožija.
Podsjećamo, kako je portalu Glas Zabjela saopšteno iz Uprave policije, na poslovima saobraćajne policije nedostaje 30% kapaciteta u ljudstvu. Iz Uprave policije su saopštili i to da je nadležnost kažnjavanja nepropisnog parkiranja dominantno prepuštena komunalnoj inspekciji.
Takođe, jedna od novih izmjena u Zakonu o bezbjednosti saobraćaja jeste postavjanje tzv „šapa“, ali u narednim izmjenama se očekuje da se nađe i “Oko sokolovo” koje bi trebalo da sankcioniše nepropisno parkirana vozila na svim površinama, a ne samo ona koja nisu platila parking mjesto parking servisa Glavnog grada, kao što je to trenutno slučaj.
„To će biti jako efikasno i očekuju da i to bude u neko najskorije vrijeme, ali za početak će svakako biti ova „šapa“ za koju ste me pitali, ona se sprema u zakonu i moći će da se primjenjuje. Jako je efikasno, brzo, postiže se isti efekat kao sa korišćenjem pauk vozila, a neuporedivo su manji troškovi“, mišljenja je Kovačević.
Kako bi se riješio problem nepropisnog parkiranja jedan od predloga u Publikaciji “Saobraćaj po mjeri svih: Kako poboljšati urbanu mobilnost u Podgorici za godinu dana” Biciklo.me je predložilo postavljanje zaštitnih stubića, navodeći primjere ulica u kojima bi se takva mjera mogla sprovesti.
„Stubići možda jesu ružni, možda nijesu najljepši za vidjeti, ali u svakom slučaju u Podgorici rade posao… Stubići jesu rješenje u određenim ulicama počev od Radosava Burića, Kralja Nikole, Nikole Tesle, Zmaj Jovine…“, nabrojao je Bulatović. Po njemu, kaznena politika jeste jedno od rješenja, ali nije ključno.
„Kaznena politika može samo jedan dio da riješi jer mi imamo toliki problem sa nepropisno parkiranim vozilima da nema te službe, nema toga pauka koji može da riješi to. Jer vi, kao što je gospodin Kovačević rekao, možete da u jednom danu, što je sasvim razumno, da podignete nekih 50 do 60 vozila i to je to. A šta je sa onim svim vozilima koji se nepropisno parkiraju, dakle mi moramo prije svega zaštiti pješačke površine da bismo spriječili ljude da uopšte dođu u poziciju da se neporpisno parkiraju“, apelovao je.
Na inicijativu Biciklo.me u izmjenama zakona će se takođe promijeniti i definicija „zaustavljanja“ na način što će zaustavljeno vozilo označiti kao ono vozilo u kom je vozač prisutan i koji se tu zadržava najviše 5 minuta.
Kaluđerović, sa druge strane, zaštitne stubiće doživljava kao opomenu vozačima na nepropisno parkiranje, saobraćajnu nekulturu i nepoštovanje zakona. Naglasio je da je postavljanje stubića privremena mjera, koja služi da vizuelno podigne svijest vozača o poštovanju saobraćajnih propisa, ali da je kratkog vijeka.
„Nama se dešava u pojedinim slučajevima da ih postavimo, pa mislimo da smo napravili pozitivan efekat. Uklonimo ih i opet isto. Znači svi oni učesnici u saobraćaju koji ove stvari o kojima pričam ne poštuju – treba non stop da ih opominješ“, naglasio je Kaluđerović.
Objasnio je i da zaštitni stubići ne mogu da se stave na svim mjestima gdje postoji problem sa parkiranjem na kolovozu i trotoaru, iz razloga što njihovo postavljanje zahtjeva ispunjenje niza kriterijuma, koje često te saobraćajnice ne ispunjavaju. Takođe, rekao je da moraju paziti i na prilaze koji se zatvaraju vozilima hitne pomoći, vatrogasne službe, policije…
Matović je kazao da je činjenica da postoji veliki rast urbanizacije, i što postoji nasljedni sistem prostornog planiranja. Napomenuo je da mu se čini da sa današnjim stepenom motorizacije nemamo dovoljno kapaciteta kada je u pitanju parkiranje. Problem je takođe, prema njegovim riječima, ponašanje učesnika u saobraćaju.
„Mi imamo atraktivne vrste parkiranja, ljudi se parkiraju u sred kružnog toka, parkiraju se u sred raskrsnice, parkiraju se na trotoarima, to je negdje postala norma… Imamo problem prostornog planiranja a imamo i problem navika koje smo, mogu slobodno reći, stekli potpunim odustvom saobraćajne prinude“, istakao je, te dodao da na to utiču i nedovoljno razvijena pravna regulativa i problem nadležnosti.
Osvrnuo se i na temu stubića i drugih barijera, podsjećajući da je postavljanje istih počelo čak i na kolovozu te rekao da razumije poziciju u kojoj se Sekretarijat nalazi kada se ljudi ne mogu sankcionisati, pa ih inženjerskim mjerama tjeraju da se ponašaju drugačije.
„Međutim, nisam siguran da i to ima efekta, jer veoma često, evo uzmite bulevar Svetog Petra Cetinjskog, gdje je postavljena ograda kao barijera, ljudi ostave vozilo i preskaču ogradu, kao Spajdermen“, podsjetio je Matović.
Kazao je da ipak, pored svih istaknutih problema, „Oko sokolovo“ u novim izmjenama zakona, vidi kao najbolje rješenje i objektivan način kažnjavanja, te i da ga treba uvesti postepeno kako bi građani mogli da ga shvate naviknu se na njegovu primjenu.
Kaluđerović smatra da se svakako mora izgraditi određeni broj parking mjesta.
Saobraćajna infrastruktura
U dio diskusije o saobraćajnoj infrastrukturi uključili smo i javni prevoz, pa je kao primjer poslova koji su započeti, a nisu nastavili da se rade, Kaluđerović naveo činjenicu da je dugo vremena 45 autobusa bez validatora bilo parkirano kod garaže Puteva. Kako je istakao, od avgusta 2023. javni prevoz je naišao na znatno poboljšanje, a i Putevi su dobili novu radionicu i novu edukovanu radnu snagu. Takođe je najavio da će možda iduće godine doći do dogovora da se u Crnoj Gori po prvi put nabave električni autobusi.
Kaluđerović smara da Crna Gora nema kadra koji može biti stručan za popravku električnih autobusa, te da je od 2023. godine i broj električnih automobila koja koriste taksi preduzeća skočio na 150, te da moraju kao službe raditi zajedno kako bi uskladili plansku dokumentaciju koja će uključivati sve faktore koji utiču na saobraćaj.
Matović je kazao da kada govorimo o ovoj temi pričamo o transportnoj saobraćajnoj ponudi, ono što sistem, grad, država nude nama kao korisnicima da bi realizovali našu potražnju za prevozom. Ta transportna ponuda, kako je objasnio, se ogleda u saobraćajnicama, parking prostoru, centrima za upravljanje saobraćajem i u prevoznim sredstvima.
„Ovdje negdje je fokus, čini mi se, na dvije stvari. To je saobraćajna infrastruktura u smislu saobraćajnica i s druge strane na prevozna sredstva. Da li nam je transportna poruda, znači saobraćajna ponuda, dobra? Nije. Evo dao ću vam jedan primjer, pokušao sam da nađem iz Monstata neke podatke koliko mi kao grad ulažemo u saobraćajnu infrastrukturu i da li je to dovoljno, neki podaci koje sam našao kažu da je to otprilike 200 eura po glavi stanovnika“, naveo je Matović.
S druge strane, rekao je, postoji problem nasljeđenog stanja, te da se saobraćajna infrastruktura razvijala naspram kapaciteta koji su bili prije 50 godina i ranije. Danas, napomenuo je, imamo jednu potpuno drugačiju strukturu i plan grada.
„Sa treće strane, mi smo tek krenuli ako govorimo o transportnoj ponudi u smislu prevoznih sredstava, tek da razvijamo gradsko saobraćajno predzeće. Mi ga u stvari još uvijek nemamo…“, naglasio je Matović.
Naveo je da nemamo dovoljno biciklističkih staza, te da one koje postoje nisu ni dobro povezane, da negdje nema dovoljno saobraćajnih traka, ali ni dovoljno ljudstva. Takođe je naglasio da treba voditi računa o tome koji će se autobusi kupiti i da li imamo resurse za njihovo održavanje, te da treba razmisliti i o neki alternativama.
Na pitanje kada će Glavni grad napraviti nove autobuske linije koje će bolje povezati Zabjelo sa ostalim djelovima grada ali i kada će se tačno vrijeme dolaska autobusa znati na stajalištima, Kaluđerović je kazao da su napravili novi plan linija, te uputio Bulatovića da se na predlogu da se napravi sajt sa tačnim vremenom polaska već radi, i da će kada sve bude usvojeno unijeti potrebne podatke u sajt koji je pri kraju sa uređivanjem.
„Mislim da ćemo uvesti neke novine koje se tiču samih autobusa gdje ćemo pokušati da napravimo nešto što se zove brojanje putnika putem vještačke inteligencije jer svi znamo da se sada akciza više ne naplaćuje po pređenom kilometru, nego po prevezenom putniku“, najavio je.
Bulatović je istakao da je jedan od ključnih problema u ovom gradu strateško i dugoručno planiranje, te da po pojedinačnim zahtjevima ne možemo planirati autobuske linije i stajališta, nego prije svega da analiziramo situaciju i na osnovu toga donosimo odluke gdje su potrebne linije i kuda treba da prolaze. Mišljenja je da bi se umjesto javnih garaža o kojima je bilo riječi u posljednje vrijeme koje će, prema njegovim riječima, sigurno koštati nekoliko miliona eura, trebali uzeti električni autobusi.
„Vi kad gradite nova parking mjesta vi privlačite ljude da idu autom, a onda samim tim kreirate problem u drugim djelovima grada“, istakao je.
Matović se složio da nekada sistem odluke donosi potpuno subjektivno, te da nikada u Podgorici nismo imali ni jednu saobraćajnu studiju spram koje bi se mogao napraviti saobraćajni sistem.
Takođe, istakao je da je važno da imamo strateške dokumente koje poštujemo kako do toga ne bi dolazilo, pošto stvari ne mogu da se iznova mijenjaju svaki put kada se mijenjaju ljudi na pozicijama.
Kaluđerović je kazao da su u budžetu za 2024. godinu predvidjeli između 250.000 i 300.000 eura da se napravi strategija razvoja za saobraćaj, koja je kasnije stopirana zato što su se dešavali izbori.
„Ne kažem da je opravdanje. Zašto vam ovo pričam? Zato što sam kao sekretar došao i našao, između ostaloga, dvije studije koje su odrađene u prethodnom periodu za novčana sredstva u iznosu od 500.000, a druga od 400.000 eura. Niko od ljudi koji je izradio te studije se nikad Glavom gladu nije javio da pita kako to funkcioniše“, istakao je.
Izvršni direktor organizacije Biciklo.me Blažo Crvenica je iz publike istakao da je Plan održive urbane mobilnosti jedan od najboljih koje Podgorica ima, te pitao sekretara zašto se ne radi na njemu, nego na nekim drugim strateškim dokumentima poput saobraćajnih studija, kao i u čemu je tu razlika.
Odgovorio je Matović rekavši da sobraćajna studija predstavlja analitički pristup rješavanju problema, zasnovan na podacima.
„Ona podrazumljava različite aspekte, ali najteži dio posla je ogroman proces prikupljanja podataka. To su podaci, da sad ne opterećujem nešto posebno, ali cijelo područje grada se podijeli na saobraćajne zone. U tim saobraćajnim zonama se radi anketiranje, anketiraju se domaćinstva. Pitaju se ljudi kuda putuju, kako putuju“, objasnio je, dodavši da Plan održive urbane mobilnosti tek tada može da ima dobar temelj.
Suština problema, naglasio je, jeste što je Podgorica tradicionalno automobilski grad, ali da podržava napore Biciklo.me da podignu svijest o alternativnim načinima prevoza.
„Evo moja sugestija, ako možemo to da uradimo, ako ima budžeta i mogućnosti, dajte da bude potpuno besplatan javni gradski prevoz. Znate zbog čega? Zato što je to jedini način da ljude privolite, da im date neku ogromnu korist, da bi zaporavili na putnički automobil“, predložio je Matović.
Rukovodilac odjeljenja za regulaciju saobraćaja i stalni sudski vještak Fahret Maljević je iz publike istakao da su godinama institucije radile na način da zadovolje investitore koji prave stambene ili poslovne objekte, te da je takav način rada doveo do haosa koji imamo danas. Istakao je da to sada pokušavaju da isprave, ali da je to izuzetno teško.
„Sve se pravilo u cilju da zadovolji investitora, da što bude više stambenih jedinica, što bude više poslovnih prostora, ne razmišljajući o tome kakav je saobraćaj infrastrukturalno“, naglasio je i napomenuo da je saobraćaj kao jedan krvotok koji stalno treba da se napaja i da se radi na njemu kako bi mogao dobro da funkcioniše.
Maljević je takođe govorio i o načinu na koji će preusmjeriti saobraćaj sa bulevara Vojislavljevića tokom njegove izgradnje, što možete pročitati u posebnom tekstu ovdje.
Jedan od građana istakao je da postojeveć modeli saobraćaja u svijetu koje treba samo da iskopiramo, te da kao vojni pilot smatra da se trebamo sjetiti da postoji nešto što se zove planiranje, ali i da je sve lako ako postoji politička volja, odlučnost i budžet. Takođe se osvrnuo i na to da Podgorica ima veliki broj sunčanih dana u Podgorici, te da je to idealno za biciklističku infrastrukturu.
Prolaz između Jerevanske ulice i Seljanke
Na zahtjev stanara Seljanke poseban dio diskusije odvojen je za pitanje o prolazu koji je nekada postojao do Jerevanske ulice. Naime, na zahtjev stanara iz Jerevanske ulice taj prolaz je zatvoren i postavljen je ivičnjak, što je zatvorilo stanarima Seljanke i okolnih zgrada prolaz direktno prema Zabjelskoj vektri ili centru Zabjela. Kako je istaknuto, to će predstavljati još veći problem kada se krene sa izgradnjom bulevara Vojislavljevića u tom dijelu, jer građani neće imati čak ni taj pristup saobraćajnoj mreži.
Bulatović je mišljenja da taj problem nije specijalan, te da postoji očigledan razlog zašto je taj prolaz zatvoren – zbog bezbjednosti djece koja uče u OŠ „Oktoih“.
„Dakle, tu imamo gomilu djece koja ide u OŠ “Oktoih” s jedne strane, a s druge strane imamo ljude koji žive u Jerevanskoj ulici čija se djeca igraju ispred zgrade i prosto nisu osjećali da mogu svoju djecu da puste ispred svoga ulaza da se igraju“, kazao je i dodao da moramo na prvo mjesto ipak staviti bezbjednost djece“, objasnio je.
Kaluđerović je pozvao stanare Seljanke da pošalju zahtjev da se problem riješi, kao i da dođu na sastanak. Takođe, podsjetio je da će oko svih škola i vrtića da se rade elaborati i da će rekonstruisati sve saobraćajnice, te da će se u sklopu toga potruditi da srede i taj dio.
Maljević je takođe apelovao na Agenciju za izgradnju Podgorice da se završi eksproprijacija kod Zabjelske vektre kako bi mogli riješiti taj problem.
Neki od problema koji su još navedeni jesu parking kod škole “Vuk Karadžić” i vrtića “Poletarac” koji se ne koriste, parkiranje kod pošte na Zabjelu i prebrzo kretanje automobila pojedinim saobraćajnicama.
Saobraćajna nekultura
Kako bi se riješilo pitanje saobraćajne nekulture među vozačima, Kovačević je predložio da se prije svega treba krenuti od edukacije još u predškolskom i školskom periodu, ali da u praksi ipak najbolje rezultate donosi kaznena politika.
„U pređašnjem izlaganju sam rekao da se radi na povećavanju tih kazni, koje će biti najmanje udvostručene. A onda tu smo svi osjetljivi, i nadam se da će to uroditi plodom. Znači, ta svijest i kultura samih građana treba da dovede do tih željenih rezultata. A opet, koliko god bježali od toga, opet moram da kažem da taj represivni način daje ipak najbolje rezultate. Mi smo, nažalost, takvo društvo“, istakao je.
Zbog velike opterećenosti Uprave i manjka radne snage na terenu, Kovačević je kazao da je sada fokus na kažnjavanje onih učesnika u saobraćaju koji se parkiraju na rezervisana mjesta OSI osoba. Takođe, naglasio je i da treba napraviti plan koji će trajati makar 10 godina.
Kada je u pitanju odnos učesnika u saobraćaju prema OSI osobama, Snežana Babović je iz publike istakla da ne radi glasovni automat, te da to demotiviše OSI lica da koriste gradski saobraćaj. Apelovala je da se reaguje po tom pitanju te da će poslati prijavu svaki sljedeći put kada primjeti da je govorni automat isključen.
Matović je rekao da ako želimo da vidimo kakva nam je kultura jednog društva, samo dođemo u saobraćaj.
„Ja ću vam napomenuti samo nekoliko podataka, 50% vozača u Crnoj Gori, ali i u Podgorici, prekoračuje brzinu značajno, znači za 10-20 kilometara na čas. Samo četvrtina roditelja koristi zaštitno sjedište za djecu. Manje od polovine vozača i putnika na prednjoj klupi u vozilu koristi sigurnosni pojas. Manje od 4%, negdje oko 3% putnika u vozilu koristi zaštitni pojas na zadnjoj klupi. Značajan broj vozača, kada kažem 1% mislite da je to malo, ali je zaista puno, vozi pod dejestvom alkohola“, istakao je te dodao da se slaže da je jedna od dugoročnih mjera edukacija i rad sa djecom.
U nastavku diskusije govorilo se i o problemima pristupa kućama uz ulicu Vojislavljevića prilikom njenog proširenja kao i o problemu nepropisnog parkiranja zaposlenih Vodovoda i kanalizacije u kvartu oko ulice Miladina Popovića.
“Zabjelskim parlamentom” Glas Zabjela je zaokružio višemjesečno bavljenje problemima saobraćajne bezbjednosti, infrastrukture i nekulture. U prethodnom periodu, kroz sadržaje na društvenim mrežama građani su edukovani o vrstama i visini novčanih kazni kada su u pitanju razni saobraćajni prekršaji (video rubrika “Čašćen parom za volanom”) a razgovaralo se i sa građanima na ulici o tome kakva su njihova mišljenja o saobraćaju na Zabjelu ali i u Podgorici (anketa: Šta mislite o saobraćaju na Zabjelu?). Osim toga, objavljena je i emisija na temu saobraćaja koju možete pogledati na YouTube kanalu Glas Zabjela ili klikom ovdje.
Snimak kompletne diskusije možete pogledati i poslušati na Fejsbuk stranici Glas Zabjela ili klikom ovdje.
