Na mladima svijest ostaje

Na mladima svijest ostaje

Kada se govori o položaju mladih u društvu, ova priča obično ima dvije suprotstavljene strane. Jedna će reći da mladi u našoj zemlji nemaju prave prilike i mogućnosti za razvoj, ili ih nemaju dovoljno, a druga će reći da su novije generacije potpuno nezainteresovane za društvene tokove. Kao i uvijek, istina se nalazi negdje između.

Za bolje razumijevanje položaja mladih u našoj zemlji, važno je osvrnuti se na odnos institucija prema njima, a ovu perspektivu će najbolje dopuniti primjeri iz regiona, gdje ova demografska grupa konstantno pokazuje težnju za učešćem u kulturnim i društvenim tokovima, pa čak i kad institucionalna podrška izostaje.

Septembra 2016. godine poslanici crnogorskog parlamenta usvojili su Zakon o mladima kojim se prvi put uređuje omladinska politika i rad u Crnoj Gori, definišu aktivnosti subjekata koji učestvuju u njenom kreiranju i sprovođenju i uređuju pitanja od interesa za djelovanje mladih. Zakonom je određeno da su mladi lica koja imaju od 15 do 30 godina.

Ovim zakonom su utvrđena osnovna načela na kojima se zasniva omladinska politika – jednakosti, volonterizma, solidarnosti, dobrovoljnosti, partnerstva, sposobnosti i naučnim saznanjima radi dobrovoljnog učešća mladih u svim oblastima društvenog života u skladu sa sopstvenim izborom.

Garantuje se jednakost mladih u ostvarivanju prava, bez obzira na nacionalnu pripadnost, rasu, pol, jezik, vjeru, crkveno porijeklo i imovinsko stanje, članstvo u političkim, sindikalnim i drugim organizacijama, invaliditet, zdravstveno stanje, fizički izgled, seksualnu orijentaciju, rodni identitet i drugo lično svojstvo”, stoji u obrazloženju ovog zakona.

Za ostvarivanje omladinske politike donose se Nacionalna i opštinske strategije za mlade kojima se definišu prioritetne aktivnosti na tim nivoima a lokalne samouprave osnivaju i podržavaju rad omladinskih centara i servisa dok nevladine organizacije i neformalne grupe mladih se mogu organizovati i formirati svoje centre koji su najčešće kulturni i aktivistički.

Na mladima svijest ostaje
FOTO: NVO 9. decembar

Lokalni akcioni plan za mlade – LAPM

Upravljajući se prema ključnim ishodima Strategije za mlade 2017-2021., Glavni grad Podgorica je, kako se to prema Zakonu o mladima zahtijeva od jedinica lokalnih samouprava, pristupio izradi Lokalnog akcionog plana za mlade (LAPM) 2020- 2021.

U ovom planu su iznesene informacije o aktivnostima koje su realizovane a tiču se omladinske politike u gradu. Kako se navodi u LAPM 2020. – 2021. do 2020. godine sprovedene su brojne aktivnosti koje su imale za cilj postizanje specifičnih ciljeva u oblastima poput obrazovanja, zapošljavanja, porodice i bezbjednosti, zdravlja mladih i bolesti zavisnosti, učešća mladih u društvenom životu, kulturnim dešavanjima i kvalitetnog slobodnog vremena provedenog u raznim vidovima socijalnog aktivizma, sporta i volonterizma.

Tako su, prema informacijama iz LAMP-a do 2020. godine, realizovani brojni sajmovi za zapošljavanje, kao i radionice, brojne radionice na temu biznisa, prevencije bolesti zavisnosti i slično, dok je kroz Turističku organizaciju Podgorice bio i zaposlen određen broj mladih na info pultovima. U Omladinskom centru su organizovane brojne aktivnosti sa ciljem pospješivanja volonterizma i aktivizma kod mladih. Jedna od tema je bilo korišćenje smjernica za osnivanje i vođenje omladinskih klubova i centara, kao i pogodnosti koje nudi omladinska kartica – European Youth Card.

Cvijet slobode iz Krša raste

Kako bi Glavni grad nastavio sa implementacijom omladinskih politika usvojen je i Lokalni akcioni plan za mlade 2020. -2021. kojim se želio napraviti kvalitetan koncept ciljeva i aktivnosti koji će ishodovati višim stepenom kvaliteta života i involviranosti mladih u sve društvene procese u našem gradu.

Strategijom je definisano šest ključnih prioriteta – ključnih ishoda – kada su mladi ljudi u pitanju, i to:

  • Mladi ostvaruju ekonomsku i socijalnu sigurnost kroz olakšan pristup tržištu rada i sticanje zapošljenja.
  • Mladima je obezbijeđen pristup kvalitetnom obrazovanju.
  • Mladi aktivno, motivisano i proaktivno učestvuju u procesima donošenja odluka, razvoja zajednice i kreiranja i sprovođenja politika.
  • Mladi su dobrog zdravlja, bezbjedni, imaju obezbijeđen pristup adekvatnom sistemu podrške za prelazak u odraslo doba i samorealizaciju.
  • Mladi imaju pristup kvalitetnim kulturnim sadržajima kao kreatori i konzumenti.
  • Uspostavljen je efikasan normativni i institucionalni okvir za sprovođenje omladinske politike.

Omladinski centar i omladinski servisi u Podgorici

Godinu dana nakon usvajanja Zakona o mladima, Nacionalne strategije za mlade i po izradi Lokalnog akcionog plana za mlade, Glavni grad Podgorica uz podršku UNICEF-a otvorio je u Bloku VI prvi Omladinski centar.

Tadašnji Ministar sporta Nikola Janović kazao je na otvaranju da je Omladinski centar prvenstveno servis za mlade i predstavlja prostor u kome mladi stiču nova saznanja, rade i predstavljaju produkte svog rada, kreiraju prostor i realizuju različite aktivnosti.

Na mladima svijest ostaje
Omladinski centar

“Otvaramo prvi Omladinski centar u Podgorici, koji će biti dostupan mladima i omladinskim organizacijama, a čije će usluge koristiti besplatno”, saopštio je tada Nikola Janović.

Nekoliko godina kasnije, nakon promjene vlasti i struktura ministarstava, orijentisanost nadležnih prema mladima se nije promijenila što potvrđuje i skorašnja izjava direktora Uprave za mlade i sport, Vasilija Laloševića, koji je tokom posjete upravo gore pomenutom Omladinskom centru, naveo da  omladinski servisi predstavljaju konkretne adrese u kojima crnogorska omladina može pronaći podršku i podstrek za svoje potrebe i dalji razvoj.

„Svjesni činjenice da omladina čini budućnost svake države, postavili smo jasan cilj da njihova i naša budućnost bude što uspješnija“, kazao je prilikom posjete Lalošević.

Na mladima svijest ostaje
FOTO: Green House

Omladinski centar, kako stoji na web prezentaciji, je kulturno-edukativni prostor namijenjen isključivo mladima od 15-30 godina, sa ciljem da ih podstakne na aktivno učešće u životu zajednice i omogući im da na kvalitetan način provode svoje slobodno vrijeme.

Centar se prostire na 180m2 i u njemu postoje dvije sale za organizovanje radionica/treninga, biblioteka, mini kuhinja, kafeterija i prostorija sa računarima i štampačem u boji.

U ovom inspirativnom prostoru mladi ljudi, omladinske organizacije, organizacije za mlade i drugi zainteresovani pojedinci mogu organizovati radionice, sastanke, neformalne aktivnosti, panele i sl, a posjećuju nas i mladi koji u Centru žele da uče, rade domaće zadatke, ili igraju društvene igrice i provode vrijeme sa svojim prijateljima. I što je najvažnije – svi sadržaji Centra mladima su dostupni potpuno besplatno, stoji na sajtu Centra.

Tako je od osnivanja Omladinskog centra organizovan veliki broj predavanja, radionica, seminara i drugih aktivnosti.

Iako su osnovne informacije na sajtu Omladinskog centra jasno prikazane i lako dostupne dio sa do sada realizovanim aktivnostima nije jasno vidljiv i dostupan.

Smjernice za otvaranje i vođenje omladinskih klubova i omladinskih centara

Na mladima svijest ostaje

Kada je u pitanju osnivanje i pokretanje omladinskih klubova i centara, najvažniji i najkorisniji dokument su svakako “Smjernice za otvaranje i vođenje omladinskih klubova i omladinskih centara” koje su nastale saradnjom Ujedinjenih nacija i Ministarstva sporta Vlade Crne Gore. Dokument u cjelosti možete preuzeti klikom ovdje.

Region

Na mladima svijest ostaje
Dječak svira na ulici u Beogradu

U Srbiji prema zvaničnim podacima u društvenim inicijativama aktivno učestvuje svega 1% mladih. Ostali mladi su pasivni ili su primorani da zarađuju za osnovnu egzistenciju i studije.

Iako bi se po logici stvari, od broja mladih, koji oslikava zvanična statistika Srbije, očekivalo da ne mogu praviti veliki uticaj, stvar je potpuno drugačija.

Omladinska prestonica Evrope – Novi Sad, Omladinski kreativni centar – OKCe, OK Crna Kuća, Podizanje kapaciteta studentskih i omladinskih udruženja, Novosadski Omladinski Forum, EXIT festival, Youth Fair, Unija studentskih organizacija UNS, Novo kulturno naselje su samo neke od mnogobrojnih aktivnosti mladih koje su izrodile saradnju, proaktivnost i kreativnost kod mladih u Novom Sadu.

EXIT i Youth Fair su prethodnih godina doprinosili da mladi dobiju zasluženu vidljivost i medijsku pažnju ali i da se dodatno upoznaju, povežu i zabave što je od nevjerovatno velikog značaja za razvoj omladinske politike, kulture i učešća mladih u društvenom životu.

Dovoljno je da se podsjetimo da je EXIT, najpoznatiji muzički festival u jugoistočnoj Evropi, nastao kao potreba i odgovor mladih na tada aktuelnu političku zbilju. Mladi Novog Sada su pokazali da se kulturom može doći do velikih promjena.

Na mladima svijest ostaje
Autonomna zona CK13, Foto: CK13

“Omladinski centar CK13” (Crna kuća 13) je alternativni i edukativni prostor namijenjen podsticaju i razvoju društvenog angažmana i političkog aktivizma prije svega mladih, koji podrazumijeva visok stepen samoorganizacije i samoodrživosti aktivnosti mladih generacija i njihovih nezavisnih akcija.

“Omladinski centar CK13” su osnovale tri nezavisne organizacije iz Novog Sada: Kružok, AKO – Alternativna Kulturna Organizacija i Centar za nove medije_kuda.org. Ovaj projekat predstavlja nastavak zajedničkog rada tri organizacije na problemima desnog ekstremizma, fašizma, nacionalizma i ksenofobije.

“Omladinski centar CK13” je pokrenut, kako navode na njihovom zvaničnom sajtu, uslijed dramatičnog nedostatka alternativnih, van-školskih edukativnih i medijskih centara u Novom Sadu, koji konceptualno povezuju različite potrebe mlade populacije i koji su otvoreni i dostupni upravo mladima. Sistemska nebriga vladajućih struktura za razvoj javnih i nezavisnih kulturnih i omladinskih prostora u Novom Sadu od 1980-ih godina do danas, dovela je najpre do devastacije ovih prostora, a zatim i do marginalizacije društvenog angažmana mladih generacija.

Na mladima svijest ostaje
Foto: pitaland.wordpress.com, Pravo ljuduski festival

Prema jednom od posljednjih istraživanja Instituta za razvoj mladih KULT, u BiH oko 70 posto mladih je nezaposleno, više od 40 posto misli da će njihov standard ostati isti ili se pogoršati u budućnosti, dok četiri od pet mladih osoba BiH žele zauvijek napustiti.

I pored loše situacije za mlade u Bosni i Hercegovini ima onih koji svoje vrijeme posvećuju unapređenju položaja mladih. Tako, u svojih devet godina postojanja, neprofitna organizacija Pravo Ljudski razvila se kao nezavisna organizacija čiji je cilj promocija nezavisnog filma, umjetnosti i kulture. Njihov oslonac su društveno angažovana audiovizuelna dostignuća, a naročito dokumentarni film kao i društveno osviještena umjetnost uopšte.

Ključni dio Zumiraj prava je Zumiraj dokumentarni film, sačinjen od projekcija aktualnih, angažiranih kreativnih dokumentarnih filmova koji se bave temama relevantnim za globalna i lokalna pitanja i interese mlade publike.

„Zumiraj Prava“ – omladinski program,  je platforma za dijeljenje iskustava koja spaja socijalno angažovani film i umjetnost te aktivizam s iskustvenim, neformalnim obrazovnim prilikama. Kao obrazovni program, djeluje na tri nivoa – kritičkom (razumijevanje i analiza filmova i tema koje pokrivaju različiti filmovi i umjetnička djela); kulturalnom (proširivanje iskustva mladih s filmom) i kreativnom (mladi ljudi koji sami stvaraju filmove).

Mada se aktivnosti u okviru „Zumiraj prava„  programa za mlade odvija tokom cijele godine, najistaknutiji dio „Zumiraj prava“ predstavljaju festivalske aktivnosti, u obliku godišnjeg trodnevnog festivala za mlade u dobi od 14 do 25 godina, koji se odvija tokom Pravo Ljudski Film Festivala.

Kapiten zauvijek

Zabjelo

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, u Podgorici živi 185.937 stanovnika (Izvor: Monstat), dok se na osnovu broja registrovanih korisnika primarne zdravstvene zaštite i velikog broja studenata procjenjuje da u našem gradu boravi blizu 250.000 žitelja.

Imajući u vidu Zakon o mladima koji definiše kategoriju mladih kao lica starosti od 15 do 30 godina, a shodno podacima sa posljednjeg popisa stanovništva, zaključujemo da mladi čine 22,4% ukupne populacije u gradu, od čega su 31,54% lica starosti od 15-19 godina, 32,4% lica starosti od 20-24 godine i 36% lica starosti od 25-29 godina, što nam govori da je u Podgorici stalno nastanjeno 41 649 mladih.

Prema dostupnim podacima sa Wikipedia-e, na Zabjelu živi oko 40 000 stanovnika pa uzimajući u obzir podatke sa poslednjeg popisa, da mladi čine 22,4% populacije, dolazimo do podatka da na Zabjelu živi oko 8960 mladih od 15 do 30 godina, odnosno oko 21.52% mladih sa teritorije opštine Podgorica što predstavlja gotovo četvrtinu mladih.

Iako gotovo četvrtina mladih Podgorice živi upravo na Zabjelu, Glavni grad, i pored dostupnih strategija, se ne može baš pretjerano pohvaliti sa brojem dostupnih servisa koji izlaze u susret ovoj kategoriji stanovništva u lokalnim zajednicama na Zabjelu.

Po gradu (3)

Sve navedeno mlade je smjestilo u institucionalne okvire i učinilo ih političkim žetonom koji se u javnosti često ulaže a rijetko isplaćuje. To svakako ne doprinosi optimizmu kao ni motivaciji mladih za bilo kakav angažman do onog ekonomski opravdanog. Ovakvo stanje u društvu neizbježno guši ono što mladi ljudi nose u sebi a to je iskra otpora, bunta i potrebe za novim, stvaralačkim i pokretačkim. Neophodne vrijednosti za civilizacijski kontinuitet jednog društva.

Danas, bilo kakav oblik nezavisnog društvenog angažmana trpi značajan pritisak instrumentalizacije, gdje se pod kapom neoliberalizma opravdava njegova veza sa specifičnim i vrlo uskim značenjem demokratizacije. Zbog toga se ovi procesi uglavnom zadržavaju na površnom i politički korektnom-isplativom nivou, najčešće bez značajnih promjena po one koji ih pokreću, a ni po one zbog kojih su pokrenuti.

Da bi se izbjeglo uramljivanje mladih, potrebno im je na pravi način omogućiti da svoje potencijale razvijaju i njeguju u ambijentu koji više odgovara njihovom duhu. Sistem, ako je demokratski, treba da kreira uslove za tako nešto, pružajući mladima ono što im pripada. Neophodno je da se njihov glas čuje i uvaži, jer ipak, oni su ti na kojima ostaje svije(s)t. Ili… da li su?

Ključne institucije i organizacije

Uprava za sport i mlade

Nekadašnje Ministarstvo sporta i mladih se transformiralo u Upravu za sport i mlade koja vrši poslove uprave koji se, između ostalog, odnose na: praćenje i utvrđivanje stanja u oblasti sporta; pripremu strategija razvoja i drugih mjera sporta, kreiranje i unapređenje omladinske politike; donošenje strategije i akcionih planova i programa za mlade; stvaranje i unapređenje uslova za rad omladinskih servisa; saradnju sa nevladinim organizacijama i drugim subjektima u cilju unapređenja omladinske politike; podsticanje proaktivnog učešća mladih u kreiranju i sprovođenju omladinske politike na državnom i lokalnom nivou; podsticanje uključivanja mladih u neformalno obrazovanje; podsticanje politike regionalne i međunarodne saradnje koja se odnosi na mlade; pripremu predloga zakona, drugih propisa i opštih akata iz oblasti sporta i mladih; upravni nadzor u oblastima za koje je ministarstvo osnovano.

Mreža za mlade

Mreža je krovna organizacija mladih, odnosno savez omladinskih organizacija, organizacija koje rade sa i za mlade, te saveza i unija mladih iz Crne Gore.

Zvaničan početak rada i djelovanja krovne Mreže za mlade Crne Gore, u čijem osnivanju je učestvovalo 35 omladinskih organizacija, organizacija koje rade sa i za mlade, kao i savezi i unije mladih, obilježen je 15. septembra 2020. godine na Osnivačkoj skupštini u Podgorici.

Nakon više od godinu dana, tokom kojih je Inicijalni odbor radio na pripremi uslova za osnivanje ovog saveza nevladinih organizacija koje djeluju u omladinskoj politici, delegati su usvojili ključna akta za djelovanje.

Na mladima svijest ostaje

Regionalna kancelarija za saradnju mladih (RYCO)  je stigla u Podgoricu sa ciljem da jača saradnju mladih regiona. Njihovo originalno ime dolazi iz riječi Regional Youth Cooperation Office, tj. regionalna kacelarija za saradnju mladih.

Lokalna kancelarija otvorena u Podgorici, prva je lokalna RYCO kancelarija i nalazi se u Omladinskom Centru u Bloku 5.

Šta je „Rajkov“ zadatak? RYCO-va lokalna kancelarija predstavlja mjesto gdje će mladi pokretati dijalog, razbijati predrasude, govoriti o zajedničkoj evropskoj budućnosti, gdje će razgovarati o svakodnevnim problemima, rješavati ih, a sve u duhu pomirenja i saradnje mladih na Zapadnom Balkanu.

Na kraju, vrijeme je da se zapitamo kako stvari zapravo stoje na najlokalnijem nivou. U petoj epizodi serijala Forum Republikum, istražujemo da li ima potrebe i mogućnosti za osnivanjem omladinskog kulturnog centra na Zabjelu.

Tekst je nastao u okviru projekta „Forum Republikum – Istraživačko novinarstvo za bolje Zabjelo“ koji realizuje portal Glas Zabjela, a podržan je kroz program „Podrška lokalnim medjima – priče iz prve ruke“ koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO), B film, SHARE fondacija, Institut za poslovnu i finansijsku pismenost. Program finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija.

Sadržaj ovog teksta je isključiva odgovornost redakcije portala Glas Zabjela i ne mora nužno odražavati stavove EU, Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija ili CGO-a, B filma, SHARE fondacije i IPFP-a.