Ustavni sud ukinuo je odluku o stavljanju van snage Detaljnog urbanističkog plana Zabjelo-Ljubović koju je donijela Skupština Glavnog grada. Odluka da se van snage stavi DUP Zabjelo – Ljubović, iz 2009. godine, donijeta je u novembru 2020. godine, u prošlom sazivu parlamenta.
Preispitivanje odluke o suspenziji plana za dio Zabjela i Ljubovića Ustavni sud je pokrenuo na osnovu inicijativa porodice Rašović iz 2020. i 2021. godine. U međuvremenu od zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore Siniše Bjekovića objavljeno je mišljenje, na osnovu obraćanja Rašovića, da Skupština Glavnog grada nije ovlašćeni organ da stavi van snage odluku o izmjenama i dopunama DUP-a Zabjelo – Ljubović.
Da se ovaj planski dokument vrati u pravni promet u avgustu prošle godine pokušao je da izdejstvuje političar Mitar Šušić, ali njegov predlog nije naišao na odobrenje odborničke većine niti uprave Glavnog grada. Skupštini je uoči rasprave stiglo mišljenje gradonačelnice Olivere Injac, na osnovu mišljelja v.d. glavne gradske arhitektice Duške Mačić, da smatra da nije potrebno staviti van snage odluku o suspenziji DUP-a Zabjelo – Ljubović.
Kako je objavio portal Dan, Šušić tvrdi je da je odluka Ustavnog suda samo potvrda njegovog stava koji je od početka bio ispravan.
“Ova odluka je samo potvrda da je moj stav od početka bio ispravan i da Skupština Glanog grada, shodno važećim zakonskim propisima, nije nadležna da donosi odluke o stavljanju van snage planskih dokumenata, budući da u tom trenutku, kada je donesena odluka o stavljanju van snage DUP-a, nadležnost za donošenje detaljnih planova bila je na državi. Neko ko ne može da donosi planove, ne može ih ni stavljati van snage. Ovo je samo još jedna i konačna potvrda”, rekao je Šušić.
Šušić se nada da bi po analogiji sa ovim slučajem Skupština grada trebalo da revidira svoje odluke i u predmetima koji se odnose i na DUP-ove Gorica C i Stara varoš, kako bi “izbjegli situaciju da neko od vlasnika podnese ustavnu inicijativu koja će očigledno biti osnovana”.
Advokat Borislav Rašović kazao je da Ustavni sud donosi odluke i rješenja, te da odlukom utvrđuje da podzakonski opšti akt nije u saglasnosti sa Ustavom i zakonom.
“Tako je razmotren sa ustavno-sudskog aspekta jedan osporeni podzakonski akt Skupštine Glavnog grada. Protiv Glavnog grad podnijeli smo tužbu Osnovnom sudu sa takozvanom eventualnom kumulacijom službenih zahtjeva. Primarni službeni zahtjev je isplata pravične naknade zbog ograničenja prava svojine. Tužba i tužbeni zahtjev su utemeljeni na dobro ustanovljenoj praksi suda u Strazburu. Prema praksi tog suda zabrana gradnje, što je posledica zatvaranja DUP-a, potpada pod ograničenje prava svojine i predstavlja povredu prava na imovinu”, rekao je Rašović.
Kako je objavljeno, on je uvjeren da će se ovaj slučaj razmotriti i sa krivično-pravnog aspekta.
“Krivično pravo je prihvatilo teoriju limitirane akcesornosti. To znači da se niko ne može sakrivati iza neodgovornosti odbornika i odluke Skupštine Glavnog grada. Mislim da to mogu kvalifikovano reći kao bivši javni tužilac i poslije više od 30 godina advokatske prakse. Ovaj nezakoniti i neustavni podzakonski akt proizveo je posledicu, ne samo na privatnoj imovini, nego i na državnoj imovini, jer su uskraćeni izvorni prihodi Grada i države zbog zabrane gradnje. To su komunalije, PDV, doprinosi, porezi, sve to u višemilionskim iznosima”, rekao je Rašović.
