Boravak u prirodi jača imuni sistem

Meteoropatija i biometeorološka prognoza
Provođenje vremena u prirodi je od suštinskog značaja za našu sposobnost da se nosimo sa vremenskim promenama

Kao što su pokazala brojna istraživanja, boravak u prirodi dobar je za naše zdravlje. Ono što je puno teže utvrditi je zašto je tačno tako. Najnoviji naučni rad na tu temu tvrdi da bi imuni sistem mogao biti primarni put kroz koji izlaganje prirodi dovodi do brojnih koristi.

Stvari poput moderne medicine i vodovoda, koji nam donosi čistu vodu i odnosi naš otpad, udvostručile su naš životni vijek, ali tehnologija ponekad dolazi sa cijenom po naše zdravlje. Izgleda da je urbani život dio toga, a sprovedeno istraživanje povezuje nedostatak pristupa svježem vazduhu i relativno netaknutoj okolini sa zapanjujućim brojem bolesti, od depresije i poremećaja u održavanju pažnje do raka. Učinak koji priroda ima na nas nazvan je biofilija.

Ming Kuo sa Univerziteta u Illinoju otkrila je 21 način na koji bi mogli povezati vrijeme provedeno u prirodi s boljim zdravljem.

Boravak u prirodi jača imuni sistem
FOTO: L. Brian Stauffer

“Iako bi svaki od ovih načina vjerovatno doprinio uticaju prirode na zdravlje pod određenim uslovima, ovaj rad ispituje mogućnost postojanja jednog glavnog načina”, piše Kuo.

“Određeni način na koji priroda utiče na naše zdravlje mogao bi biti glavni ako najbolje odražava jačinu učinka prirode na naše zdravlje, pokazuje o kojim se to koristima konkretno radi te u sebi uključuje i sve druge načine.”

Njen je zaključak da se “poboljšano imunološko djelovanje ističe kao obećavajući kandidat za centralni način na koji priroda djeluje na zdravlje. Ali ima i drugih”.

“Priroda se ne sastoji samo od jednog ili dva aktivna sastojka. Više je poput multivitamina koji nam pruža razne potrebne sastojke. Zbog toga nas priroda može zaštititi od svih tih različitih bolesti, kardiovaskularnih, respiratornih, mentalnih, mišićno-skeletalnih, itd – simultano”, izjavila je Kuo.

Ona dodaje da sam svjež vazduh, sunčeva svjetlost i lijep pogled relaksiraju i isključuju naš sigurnosni sistem. “Kada se osjećamo potpuno sigurno, naše tijelo preusmjerava sredstva na dugoročne stvari koje vode do dobrog zdravlja – rast, reprodukcija i izgradnja imunosistema”.

Ako je tako mnoge se od tih koristi mogu postići i ako jednostavno radimo stvari koje volimo, u slučaju da baš i nismo vanjski tip, bilo da čitamo knjigu ili provodimo vrijeme s prijateljima. Ali Kuo upozorava da takvo ponašanje ne osigurava sve elemente dobrog zdravlja, poput vitamina D.

Kuo je ranije proučavala načine na koje bi se gradovi mogli redizajnirati kako bi mogli ponuditi relativno prirodni okoliš, čak i u ograničenom formatu urbanih parkova i zajedničkih vrtova.

Naučnici Univerzitetskog medicinskog centra Hamburg-Ependorf otkrili su da život u blizini drveća smanjuje stres jačanjem područja mozga koji kontroliše obradu emocija, poznat kao amigdala.

Amigdala je područje sive mase u mozgu koje obrađuje pamćenje, emocionalne reakcije, odlučivanje i instinkte opstanka.

Načini za prevazilaženje stresa

Prema istraživanju koje je vodila dr. Simon Kun: “Istraživanja o plastičnosti mozga podržavaju pretpostavku da okolina može oblikovati strukturu i funkciju mozga. Zato smo zainteresovani za uslove okoline koji mogu imati pozitivan učinak na razvoj mozga.”

Neke bolesti kao što su depresija, anksiozni poremećaji i šizofrenija preovladavaju u gradskim područjima kod ljudi koji su stalno izloženi buci, zagađenosti i velikom broju ljudi u već prepunim malim prostorima. Ti činioci doprinose pogoršanju mentalnog zdravlja i ukupnom kvalitetu života.

Bolje razumijevanje mehanizama pomoću kojih priroda koristi našem organizmu moglo bi nam pomoći u smještanju prirode u naš zaposleni, urbani stil života, ako to nije prevelika kontradikcija. Ipak, nadamo se da ovo čitate na mobilnom uređaju negdje u šumi ili na obali.

net.hr/IFLScience/Magazin.hr/Daily Mail