Slani kuglof

Slani kuglof

Kuglof – jedan od najuniverzalnijih (prazničnih) kolača. Bez obzira radi li se o božićnom, novogodišnjem ili bilo kojem drugom prazniku ili uobičajenom svakodnevom objedu, nikad nećete pogriješiti ako se odlučite pripremiti ovaj kolač.

Uopšteno govoreći, kuglof privlači dugu tradiciju slatkog hleba koji se koristi za slavlja koja prekidaju svakodnevicu. Kuglof ima lagano i mekano tijesto, vrlo jednostavno, načinjeno od brašna, jogurta/mlijeka, jaja i prašak za pecivo, što mu daje zlatnu boju. A onda se ova poslastica obogaćuje dodacima po želji. Sve varijante osnovnog recepta pripremaju se u okruglom kalupu sa rupom u sredini. Zbog tog specijalnog kalupa, kuglof je kolač koji odmah dobija neodoljiv oblik. Slatke i slane verzije ovoga kolača, uz prelive koji još više mogu naglasiti njegovu formu, čine ga idealnim uz šoljicu jutarnjeg ili popodnevnog čaja ili kafe.

Kuglof se smatra pretečom svih kolača. Nekada se jeo samo na dvoru i u imućnim porodicama. Vjerovali ili ne, postoje pravi mitovi o tome kako je zapravo nastao kuglof. Najčešće se smatra da je domovina kuglofa Njemačka, ali osim Njemaca i Francuzi polažu pravo na kuglof, smatrajući ga svojim tradicionalnim kolačem. Prema nekim tumačenjima, popularizovan je kao prestižna poslastica cara Franca Josipa iz Austrije. Pripremala ga je njegova bliska prijateljica, odnosno obližnji poslastičar po njezinom receptu, pa navodno otud potiče i varijanta tog kolača poznata kao carski kuglof.  U Francuskoj je popularizovan od strane Marije Antoinete.

Najraniji poznati kuglof recept, u Marx Rupoltovom kuvaru iz 1581. godine, opisuje ga kao “šešir kolač”, upućujući na (namjernu) sličnost sa oblikom srednjovjekovne monaške kapuljače. Okrugli kolač s rupom u sredini zaista je moguće da podsjeća na monahovu kapuljaču (istu koja je dala i ime cappuccino-u).

Sve u svemu, ime se nastanilo kroz austrougarsko carstvo i na kraju se standardizovalo u bečkim knjigama kao opis prefinjenog, bogatog kolača.

S obzirom na mnoge današnje varijacije ovog kolača, ja donosim danas jednu slanu verziju, za koju vam neće trebati više od 15 minuta pripreme.

Slani kuglof

  • 450g brašna
  • 150g trapista (ja sam koristila gaudu)
  • 150g pečenih paprika
  • 150g kisjelih krastavaca
  • 2dl ulja
  • 2dl jogurta
  • 1 prašak za pecivo
  • jaja
  • so, biber
  • 100g rendanog trapista

Priprema:

Najprije isjeckati 150g trapista, paprike i kisjele krastavce na male kocke.

Slani kuglof

Jaja umutiti mikserom, pa dodati jogurt i ulje. Kad se to sjedinilo, dodati brašno i prašak za pecivo – i mutiti varjačom, dok se ne dobije glatka smjesa. Potom dodati nasjeckane sastojke (trapist, paprike i kisjele krastavce), začiniti po ukusu, i nastaviti mutiti varjačom dok se ne sjedini.

Slani kuglof

Dobijenu smjesu sipati u kalup za kuglof koji je prethodno pobrašnjen i premazan sa malo ulja. Peći na 200 stepeni u prethodno zagrijanoj pećnici.

Savjet je da nikad ne treba kalup napuniti do vrha, jer tijesto naraste i van krajeva modle, pa kuglof izgubi svoj pravi oblik.

Nakon 30 minuta, potrebno je kalup prevrnuti na tepsiju, i skloniti sa kuglofa. Na kolač se onda izrenda 100g trapista. Potom nastaviti sa pečenjem jos 15 minuta na istoj temperaturi.

Slani kuglof

Kada je kuglof gotov, može se služiti i topao i hladan. Ja sam dodatno svoj prelila sa malo pavlake za kuvanje i bijelog luka, i na kraju dodala i zrna kapar začina koji mu je dao posebno pikantnu i osvježavajuću aromu.

Prijatno!

Slani kuglof

A sada, nekoliko zanimljivih informacija o kapru kao posebnom sastojku našeg kuglofa.

Kapar

Kako piše LifePress magazin, za kapar se vezuje jedna legenda koja kaže da se u vrijeme kada su Rimljani napali Jerusalim tamo našao dečak po imenu Tsalaf koji je stajao na zapadnom zidu i gađao Rimljane strijelama kako ne bi ušli u grad. Kada su naišli na otpor, Rimljani su odlučili da u grad uđu sa sjeverne strane, te su dječaku prišli s leđa i ostali zapanjeni kad su vidjeli da su se borili protiv samo jednog malog dječaka. Prema vjerovanju, prije nego su rimske strijele pogodile dječaka, on se pretvorio u biljku kapar čije trnje je ubolo rimske vojnike, te su oni popadali i tako je zapadni zid Jerusalima ostao netaknut. Upravo taj zid danas poznajemo i kao Zid plača kojeg svake godine posjete milioni hodočasnika.

Slani kuglof

Kapar je cvjetni pupoljak, zrno, tamno zelene boje poznat još u antičkom dobu kao dodatak jelima, kao ljekovita biljka i afrodizijak. Kapar je nisko kalorijski dodatak za jela i u maloj količini pruža predivan ukus. Sadrži protein, masti, ugljene hidrate, natrijum, kalijum, vitamine A, C, E, K, folate, minerale, kalcijum, bakar, gvožđe, magnezijum, mangan, fosfor, selen, cink, beta karoten.

Uglavnom se može naći ukiseljen u malim teglama, a može se kupiti u svim većim prehrambenim centrima. Veoma su intenzivnog ukusa i zato u početku, ukoliko ga niste ranije jeli, dok se ne naviknete budite oprezni sa količinama.

LifePress magazin/Blic Žena/I love Zrenjanin