Starosjedioci Pobrežja i Zabjela su uputili inicijativu Glavnom gradu kojom traže da se dijelu Ulice Kralja Nikole vrati stari naziv Ulica Petra Matovića, koji je stajao do preimenovanja ulice 2004. godine.
Kako kaže predstavnik porodica potpisnica peticije, Goran Pajović, mnogi dugogodišnji stanari ove ulice, inače Staropodgoričani, su emotivno vezani za njen stari naziv i da je dio njihove motivacije i želja da se na neki način vrati stari duh Podgorice.
Građani inicijativom traže da se naziv promijeni dijelu Ulice Kralja Nikole, konkretnije od semafora kod Srednje trgovinske škole “Sergije Stanić” pa makar, kako kažu, do raskrsnice sa Ulicom 27. marta, jer kada su mijenjani nazivi ulica, nijednoj poprečnoj ulici nije promijenjen naziv, samo Ulici Petra Matovića.
Ulica Kralja Nikole važi za jednu od najdužih ulica u Podgorici, prostirući se od mosta Braće Zlatičanin pa sve do raskrsnice sa Ulicom Vojislavljevića.
Kako kažu mještani, jedan od starosjedioca ovog naselja, prilikom promjene naziva ulice, nije dozvolio da se sa njegove kuće ukloni tabla sa starim nazivom, tako da na ulazu i dan danas stoji tabla sa nazivom Ulice Petra Matovića, što dovoljno svjedoči o privrženosti građana ovoj ulici i njenom starom nazivu.
Pajović je za Glas Zabjela objasnio da su građani imali ovu želju odavno, ali su čekali eventualnu rekonstrukciju ovog dijela ulice kako bi uputili zahtjev.
Podršku inicijativi su pružili i mještani Pipera, odakle potiče Petar Matović. Pokretači inicijative vjeruju da bi uz podršku drugih građana lako sakupili i nekoliko hiljada potpisa, u slučaju da prvi pokušaj bude bezuspješan.
Iz Glavnog grada, za sada, nije bilo odgovora.
Ko je bio Petar Matović?
Petar Matović je bio poznati revolucionar, rođen 1902. godine u Piperima.
”Naš Petar Matović zaslužuje da mu se vrati ulica. O kakvom čovjeku se radi najbolje govori činjenica da je poglavlje u monografiji u kojoj se pominje on i drugi njegovi saborci nosioci Partizanske spomenice nazvano – ‘Junaci što stadoše smrću protiv smrti’”, izjavio je za “Vijesti” profesor istorije i geografije Dragutin Vučinić.
”Završio je nižu vojnotehničku i geodetsku školu, a bio je član Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) od 1932… Aktivno i neustrašivo učestvovao je u kasnijim borbama”.
Petar Matović je, kako kaže Vučinić, radio na pripremi i organizaciji Trinaestojulskog ustanka, a poginuo je kao komesar prve čete na Zlatnom boru, maja 1943. godine.
