Jesen je doba godine za udobnost – da se ugnijezdimo u toplo, a onda i da zdjelicu tople čorbe udobno smjestimo u krilo. Neobična čorba o kojoj će sada biti riječi, savršena je za ove tmurne i hladne dane. Riječ je o čorbi od kestenja i vrganja.
Nažalost, kesten kao veoma zanemarena voćka kod nas na važnosti dobija samo u jesen, kada sa obližnjih štandova zapucketa vatra i poznati nam miris iz novčanika, za 50 grama, izvuče oko jednog eura (ne znam da li se i vama čini, ali nekako sa godinama, sve je manje i tih uličnih prodavaca kestenja, pa nam i grad manje miriše na iste).
Elem, jeste li znali da kesten spada u voće, ali istovremeno – zbog načina i mjesta rasta – i u šumsko drveće. Zahvaljujući velikoj količini skroba, zbog kojega se od njega može dobiti i brašno za poslastice, hljeb i peciva, ali i zahvaljujući lakom varenju, brojnim vitaminima i mineralima, nije ni čudno što su stari Grci plodove pitomog kestena nazivali žirom bogova, a voćku koja nam ih nesebično daje u Aziji – stablom hljeba.
Kesten je bogat vitaminima B-kompleksa, a jedino je orašasto voće koje sadrži vitamin C, koji nam je u zimskom periodu veoma važan. Sto grama kestenja sadrži nevjerovatnih 43 mg vitamina C što je čak 72 odsto preporučene dnevne doze. Od minerala sadrži kalijum, fosfor, kalcijum, magnezijum, sumpor, hlor, bakar, gvožđe i mangan. Takođe sadrži i folnu kiselinu koja je izuzetno važna za trudnice.
Postoje dvije vrste kestena – pitomi i divlji kesten. Pitomi kesten je taj koji je jestiv i uveseljava naše nepce, dok se divlji koristi više u medicinske svrhe. Stari narodi koristili su pitomi kesten za jačanje organizma, dok su se u srednjem vijeku njegovi plodovi upotrebljavali kao važna namirnica u ishrani siromašnih slojeva društva. Poznato je da je rimski car Cezar naredio da se spale šume kestena na područjima koje je osvajao, samo da bi uništio izvor hrane domaćem stanovništvu.
Vrganj je još jedna od ukusnih namirnica koja caruje današnjom jesenjom gastronomskom igrom. Zbog svoje posebne arome i ljekovitog dejstva ova gljiva je poznata i kao „kralj divljih gljiva”. Vrganji imaju ljekovita svojstva jer sadrže 8 esencijalnih amino kiselina. Sadrži i veće količine vitamina B1, B2, C i D, dijetalnih vlakana, te mineralnih materija (kalijum, željezo, cink, kalcijum).
Kesten je neiscrpni izvor kada je njegova namjena u pitanju. Njegov plemenit ukus odlično se slaže i uz slana i uz slatka jela. Vrganji su sjajni za spremanje raznih specijaliteta. Njihov ukus se dovoljno dobro prilagođava raznim drugim jelima. Vrganj jednostavno voli eksperiment i kombinovanje, i zbog toga se odlično snašao u ovoj krem čorbi.
Potrebno je:
200g kestena
50g sušenih vrganja
100g krompira
100g šargarepe
1 veći crni luk
2dl kisjele pavlake
1 vezica peršuna
1 vezica lista celera
Kocka za supu
Listovi lovora
Začini, so i biber po ukusu
Priprema
Kesten skuvati sa tri lovorova lista, i potom očistiti od ljuske. Krompir, šargarepu i crni luk skuvati zajedno sa celerovim listom i kockom za supu. Nakon što provri, dodati peršunov list, suve začine, smanjiti temperaturu i kuvati još 15 minuta.
Sušene vrganje potopiti u malo vode, i ostaviti da odstoje par minuta. Potom ih procijediti, i kratko propržiti na tiganju.
Kada je kesten gotov i očišćen, izblendirati ga zajedno sa skuvanim povrćem i vodom u kojoj se povrće kuvalo. Začiniti solju, biberom i pavlakom po ukusu, pa na kraju dodati i propržene vrganje.
Malo cijeđenog limuna će pojačati ukus, a odlično se slažu parčići hrskave slanine (koje se proprže zajedno sa vrganjima).
Prijatno!
Kristina Gvozdenović, japanološkinja. Voli Japan, antropologiju i jezike. Zato voli da putuje – da bi upoznavala nove kulture, živo tkivo društva, naročito kroz isprobavanje hrane, da se izgubi u različitim ritualima miješanja i degustacije. Ispunjava je spremanje hrane jer joj daje priliku da bude kreativna i da se upusti u neku vrstu igre. Voljela bi da njena kuhinja postane mjesto kroz koje može otputovati u bilo koju zemlju.
Ako već niste, pročitajte i Tinin prethodni recept za taljatele sa gulašem i bundevom.
