Svako godišnje doba definitivno ima svoju draž, ali kod mene jesen zauzima posebno mjesto. Što zbog ukusne hrane, što zbog prelijepih boja. Prvi razlog zašto volim jesen je zato što me vjetrovi, kiša i oblačni dani tješe, i pokreću moju maštu i kreativnost. Nakon ljetnje gungule, jesen budi zaboravljene zvuke mora, jezera, ptica, prirode uopšte. Svježi vjetrovi, blago rashlađenje, ali ne i smrzavanje, i lišće na zemlji vezuju me za sretne događaje.
A tu je i hrana, kada nakon mučnih vrućina konačno mogu dopustiti luksuz bogatih plodova, srdačnih vrućih jela, hrskavih pita sa jabukama, poslastica od bundeve i toplih napitaka. Prošlo ljeto, stiže jesen, miris kestena. Godišnje doba kada nedjelja opet postaje specijalan dan – kada dolaze neki gosti, ili se ide u goste, kada se sprema kuća, kada miriše ispeglana posteljina i slatko od dunja. Drugim riječima, volim jesen jer volim njenu udobnost, i udobnost njene hrane, jesenje duboke zelene boje, tamno žute i sjajne narandžaste.
Iz tog razloga, danas donosim jedan pravi jesenji recept: taljatele sa gulašem i bundevom. Sa obiljem dragocjenih ljekovitih sastojaka, bundeva je nezaobilazna namirnica na trpezi Gvozdenovića. Do skoro, ja sam u kući bila zamorče za isprobavanje kulinarskih vještina: ribljih specijaliteta mog oca, torti i kolača, ali i svih jela od mesa moje majke, i raznih povrćnih delikatesa moje sestre. Konačno je došao red i na mene, da pretočim u praksu sve ono što sam godinama upijala. Taljatele sa gulašem i bundevom ipak su omiljeno jelo moje majke. I sva ova ukusna oblanda o kojoj ću vam sada pisati, njena je lekcija.
Potrebne namirnice:
5 (srednjih) glavica crnog luka
10 češanja bijelog luka
400g telećeg buta
Listovi lovora
Ulje
Biber
So
Aveva paprika
Prirodni začin
Kurkuma
Šećer
Peršun
300g bundeve
200g pasiranog paradajza
Taljatele
Način pripreme:
Ugrijati ulje u dubokoj šerpi na jakoj vatri. Dodati isječeni crni i bijeli luk, i potom smanjiti vatru. Dodati 3 lista lovora, i dinstati dok luk ne postane staklast.
Potom dodati meso, isiječeno na manje kocke.
Promiješati, i začiniti po ukusu (biber, so, 2 kafene kašike aleve paprika, 1 kafena kašika vegete (ili prirodnog začina), i 1 kafena kašika kurkume. Promiješati i dodati 1l vode. Ostaviti da se krča dok meso ne bude skoro pa gotovo (otprilike 40 minuta).
U međuvremenu, isjeći bundevu na manje kocke, i potom je spustiti u gulaš. Naliti sa pasiranim paradajzom uz 1 kafenu kašiku šećera. Nastaviti kuvanje sa bundevom još nekih 15 minuta, sve vrijeme na srednjoj vatri. Dok se sos krčka, skuvati taljatele (ili bilo koju vrstu tjestenine koju Vi preferirate). Na samom kraju, isjeckati i dodati malo peršuna.
Naše taljatele sa gulašem i bundevom su spremne! Uživajte!
A sada, par riječi o sastojcima.
Bundeva
Ima više razloga zašto je bundeva vrlo interesantna. Još su se Indijanci hranili bundevom, odnosili su se prema njoj sa velikim poštovanjem – mrtve su pokopavali zajedno sa njom, kao hranom na njihovom posljednjem putovanju. Egipćani su od bundeve pravili posude i tanjire, pa arheolozi vjeruju da je Egipat bio pradomovina nekih vrsta bundeva. Smatra se da ju je u Evropu donio Kolumbo, gdje je prvobitno služila kao hrana za stoku. Možda se zato gledalo na bundevu kao hranu siromašnih, pa i ne čudi to što, u svima poznatoj bajci, Pepeljuga dolazi na bal u bundevi.
Plod bundeve sadrži 90% vode, ali mnogo minerala i vitamina, zbog čega je idealna namirnica za sve koji žele da smršaju. Bundeva sadrži karotin ili provitamin A, vitamine C i B grupe- B1, B2, B3, B6, ali i niacin, folnu kiselinu. Od minerala najviše ima kalijuma, fosfora, kalcijuma i gvožđa. Sadrži i pektine, celulozu, kao i druga biljna vlakna, što je čini lako varljivom. Masnoća gotovo da nema, jer se u 100 grama bundeve nalazi samo tridesetak kalorija. Ulje bundeve je bogato omega 3 i omega 6 esencijalnim masnim kiselinama koje povećavaju energiju organizma, poboljšavaju zdravlje reproduktivnih organa i obezbjeđuju lijep izgled kože, kao i bolju funkciju centralnog nervnog sistema, odnosno mozga.
Dok sam živjela u Japanu, po prvi put sam saznala i da je kora od nekih vrsta bundeva vrlo hranljiva. Oni koru kaboche koriste u lunch paketima za djecu u vrtiću, obično uz kuvana jaja, a koru hokkaido bundeve dodaju u supu.
Kurkuma
Ljekovita svojstva kurkume vjekovima su poznata u kineskoj i indijskoj medicini, gdje su se najčešće koristila kao prirodni lijek protiv različitih upala. Vjeruje se da ovaj posebni korijen istovremeno poboljšava boju i ukus hrane, ali i umne sposobnosti, pa se posljednjih godina jarko žuti začin udomaćio i u zapadnjačkoj ishrani. Naučnici smatraju da se redovnim konzumiranjem kurkume može spriječiti štetno djelovanje različitih otrova i kancerogenih hemikalija koje unosimo u organizam sve zagađenijom hranom i konzervansima. Uz mirođiju, kurkuma je nezaobilazni začin za sva jela koja pravim, čak i za jutarnje smutije.
Kristina Gvozdenović, japanološkinja. Voli Japan, antropologiju i jezike. Zato voli da putuje – da bi upoznavala nove kulture, živo tkivo društva, naročito kroz isprobavanje hrane, da se izgubi u različitim ritualima miješanja i degustacije. Ispunjava je spremanje hrane jer joj daje priliku da bude kreativna i da se upusti u neku vrstu igre. Voljela bi da njena kuhinja postane mjesto kroz koje može otputovati u bilo koju zemlju.
